Banke sve opreznije: Dogodine manji rast kreditiranja

Očekuje se kako će trend rasta kreditiranja u Adria regiji ovih mjeseci doseći vrhunac te će u idućih 12 mjeseci na godišnjem nivou početi da usporava, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.

Uzroci takvog razvoja događanja trojaki su. Ponajprije, ankete među bankama u regionu pokazuju kako one počinju da zauzimaju oprezniji pristup u davanju kredita, kako korporativnom sektoru tako i građanstvu, budući da očekuju da će globalno ekonomsko usporavanje ostaviti traga i na kompanije i na domaćinstva.

Takođe, sama potražnja za kreditima usporava u kontekstu atmosfere očekivanja usporavanja ekonomskog rasta, pa čak i recesije u idućih 18 mjeseci. Geopolitičke tenzije svakako utiču na odvažnost u investicijama, a inflacija, logično, pogađa i potrošnju, odnosno ulaganja, kako kompanija tako i domaćinstava.

U tim okolnostima treći logičan uzrok za očekivano usporavanje kreditne aktivnosti je rast kamatnih stopa u borbi protiv inflacije. Zanimljivo je kako se u novim okolnostima mijenjaju i preferencije kad je riječ o vrsti kamatnih stopa. Dok banke sve više favoriziraju promjenjive kamatne stope naspram fiksnih koje su proteklih godina u razdoblju niskih kamatnih stopa dominirale, klijenti bi tek sada više voljeli fiksnu kamatnu stopu i ne oduševljavaju ih promjene uslova zaduživanja.

U prvoj polovini ove godine kreditna aktivnost na području Adria regije na godišnjem nivou rasla je dosta solidno, s izuzetkom Slovenije gdje je ta stopa relativno niska, a najviše u Sjevernoj Makedoniji gdje je zabilježena godišnja stopa rasta od 10 odsto.

Vrlo su dobre brojke u Srbiji, gdje je kreditna aktivnost godišnje porasla 7,1 odsto, te u Hrvatskoj gdje je rast 6,4 odsto. Bosna i Hercegovina donekle zaostaje s rastom od 4,4 odsto u odnosu na prvu polovinu 2021. godine, a u Sloveniji je taj rast iznosio 2,3 odsto.

Zanimljivo je kako je u četiri zemlje u odnosu na kraj 2015. godine stopa rasta kredita dvocifrena. Tako je u Srbiji ta brojka 53,3 odsto, u Sjevernoj Makedoniji 43,1 odsto, u Sloveniji 36,9 odsto te u BiH 28,7 odsto, dok je jedino u Hrvatskoj jednocifrena, i to 7,9 odsto.

Cijeli tekst pročitajte na portalu Bloomberg Adrije