Kreditni rejting Crne Gore pod lupom: Pod kojim uslovima ćemo se zaduživati u budućnosti?
Međunarodne rejting agencije, koje utvrđuju kreditne rejtinge država, od naredne sedmice počinju da rade nove obračune kreditnog rejtinga Crne Gore i već su zakazali video konferencije sa predstavnicima Ministarstva finansija, saznaju Vijesti.
Američka bonitetna agencija Standard and Poor’s (S&P) smanjila je u martu prošle godine kreditni rejting Crne Gore sa B+ na B uz stabilan izgled.
Iz Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio Milojko Spajić, su naveli da je to posljedica zatečenog stanja u javnim finansijama.
Kreditni rejting je najznačajniji ekonomski parametar koji određuje neku državu. Od njega zavise mogućnosti budućih zaduživanja države, visina kamatnih stopa po kojima će se zadužiti, a investitorima je bitan i kod donošenja odluke da li će u neku zemlje investirati.
On se računa na osnovu promjena ključnih ekonomskih pokazatelja, ali i ekonomsko-političke stabilnosti države, vladavine prava, stabilnosti državnih instuitucija.
Pred Ministarstvom finansija je veliki izazov kako bi zadržao sadašnji dugoročni rejting, određen početkom ove godine, kojeg agencija S&P označava sa B – stabilan, a Moody’s sa B1 – stabilan.
Crna Gora već godinama ima jedan od najnižih kreditnih rejtinga u regionu.
Prema agenciji S&P, Crna Gora ima isti rejting kao Bosna i Hercegovina i to je najgora ocjena u regionu jugoistočne Evrope. Albanija ima za jednu stepenicu bolji kreditni rejting od Crne Gore, Sjeverna Makedonija za dvije, a Srbija za četiri stepenice bolju ocjenu.
Moody&s je za Crnu Goru izračunao rejting B1 kao i za Albaniju, dok je prema njihovoj računici u ovom dijelu Evrope gora samo Bosna i Hercegovina sa ocjenom B3.
Rejtinzi od obje agencije svrstavaju Crnu Goru u grupu “spekulativna kreditna sposobnost, visok kreditni rizik”. Od toga postoje samo dvije gore grupe.
Od prethodnog mjerenja rejtinga Crna Gora je dva puta mijenjala vladu, a sada se ne zna ni ko čine parlamentarnu većinu.
U situaciji kada je vlada u tehničkom mandatu, kada nema ni naznaka nove političke većine koja bi u septembru izabrala novu vladu, usvojila prijeko potrebni rebalans budžeta, izabrala sudije Ustavnog suda kojem prijeti blokada 13. septembra, članove Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca, uz mogući pad turističkog prometa i niži rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), biće veliki izazov očuvati i dosadašnji nizak kreditni rejting.
Ne zavise samo državna zaduženja od kreditnog rejtinga, već i zaduženja banaka i kompanija iz te države na međunarodnom tržištu.
Kako većina banaka u Crnoj Gori ima strane vlasnike i matične banke u drugim državama, njegov pad može izazvati i rast bankarskih kamata u Crnoj Gori.
