The Economist: Finansijska tržišta ulaze u opasnu fazu
Širom svijeta finansijska tržišta izgledaju sve uznemirenija. U Britaniji su prinosi na državne obveznice porasli, a sterling je pao, što je navelo Trezor i Banku Engleske da izdaju saopštenja u pokušaju da umire tržišta, piše londonski The Economist.
U Japanu je vlada intervenisala na deviznim tržištima kako bi zaustavila pad jena po prvi put od 1998. U Kini je centralna banka povećala obavezne rezerve za trgovinu devizama, u pokušaju da obuzda odliv valute. U središtu previranja je nemilosrdni rast američkog dolara i globalnih kamatnih stopa. Malo je olakšanja na horizontu, ocjenjuje The Economist i dodaje:
Svako tržište ima svoje posebnosti. Nova britanska vlada planira najveće smanjenje poreza u zemlji u posljednjih pola vijeka. Japan pokušava da zadrži kamatne stope na najnižem nivou, suprotstavljajući se globalnom trendu. Kineska vlada bori se s posljedicama politike „nultog kovida“, koja ju je izolovala od svijeta.
Ali svi se suočavaju sa zajedničkim nizom izazova. Većina svjetskih valuta je značajno oslabila u odnosu na dolar. Dxy, indeks vrijednosti dolara u odnosu na korpu najjačih svjetskih valuta, ove godine je porastao 18 odsto, dostigavši najviši nivo u dvije decenije. Uporna inflacija u Americi i istovremeno pooštravanje monetarne politike čine tržišta grozničavim.
Neposredno prije divlje nestabilnosti protekle sedmice, Banka za međunarodna poravnanja, klub centralnih banaka, primijetila je da su se finansijski uslovi promijenili, jer su posvećenost centralnih bankara povećanju kamatnih stopa procijenjena tržištima i likvidnošću američke vlade pogoršala stanje na tržištu obveznica. Nakon kratkog i skromnog porasta u avgustu, globalne dionice su dosegle nove najniže vrijednosti u ovoj godini: MSCI All Country World Index je u padu 25% u 2022. Stres je jasan i drugdje. Prinosi američkih junk obveznica su se vratili na skoro 9%, što je više nego udvostručeno u odnosu na nivo prije godinu dana. Korporativne obveznice koje su unutar investicionog kvaliteta, sa rejtingom BBB, donose skoro 6%, što je najveći prinos u posljednjih 13 godina, izračunao je Bloomberg.
Korporativni blagajnici, investitori i ministarstva finansija očekuju volatilnost. “Žive ograde” se kupuju i planovi se prave u skladu s tim. Ali uslovi su sada daleko iznad očekivanja. Prije samo godinu dana malo je prognostičara predviđalo dvocifrenu inflaciju u mnogim dijelovima svijeta. Kada tržišta rade lošije nego što je iko ranije očekivao, pojavljuju se problemi i kreatori politike se suočavaju s izborom loših opcija.
Jasna je posvećenost Federalnih rezervi gušenju inflacije, bez obzira na cijenu. Nakon što je centralna banka objavila svoje posljednje povećanje stope 21. septembra, Džerom Pauel, njen predsjednik, rekao je da se šanse za meko slijetanje američke ekonomije smanjuju, ali da je Fed ipak posvećen smanjenju inflacije. Istraživanje koje je objavio Bank of America otkriva da je od 1980. do 2020. godine, kada je inflacija porasla iznad 5% u bogatim ekonomijama, trebalo u prosjeku deset godina da se vrati na 2%.
Očekivanja globalnog rasta brzo se smanjuju. U novim prognozama objavljenim 26. septembra, klub uglavnom bogatih zemalja OECD-a očekuje rast globalnog BDP-a samo 3% ove godine, u odnosu na 4,5% koliko je predviđao u decembru. U 2023. očekuje rast od samo 2,2%. Kao rezultat toga, cijene roba padaju. Brent sirova nafta se vratila na oko 85 dolara po barelu, što je najniži nivo od sredine januara. Cijene bakra na Londonskoj berzi metala pale su 26. septembra na dvomjesečni minimum. Slaba svjetska ekonomija takođe može dovesti do toga da kompanije počnu snižavati svoje prognoze profita, slijedeći FedEx, globalnu špeditersku kompaniju, koja je upozorila na “slabiji globalni obim”. Rastuće kamatne stope bile su bolne za cijene dionica; biće i manja zarada.
Usporavanje možda neće ni dovesti do slabljenja dolara. Dok investitori idu ka relativnoj sigurnosti globalne rezervne valute, dolar često raste tokom pada. Za zemlje i kompanije širom svijeta to je zlokobna perspektiva, zaključuje autor The Economista.
Obrada teksta: Investitor.me
