Euro i dalje pada: Zašto bi trebalo da nas brine jak dolar

Nakon što je nadjačao euro, američki dolar je nadomak toga da se izjednači s britanskom funtom – po prvi put u istoriji. Euro je nastavio pad, što se pripisuje strahu od recesije i energetske krize kao posljedice rata u Ukrajini.

Poslovni dnevnik piše da su i druge ključne svjetske valute takođe oslabile. Japanski jen je ove godine pao za skoro petinu vrijednosti u odnosu na dolar i na najnižem je nivou od 1998. Indijski rupi je u ponedjeljak bio na istorijskom minimumu, nakon što je ranije ove godine prvi put bilo potrebno više od 80 rupija za dolar.

„Dolar doživljava najveće jačanje od osamdesetih godina“, napisao je u poruci za klijente Džordž Saravelos, glavni analitičar za kurseve u Deutsche Bank. „Zbog te ekstremne volatilnosti, na globalnom nivou polako raste nezadovoljstvo.”

Sigurna luka

Najbitniji razlog za jačanje dolara je njegov ugled kao sigurne luke u vremenima krize. Centralne banke širom svijeta sprovode sve restriktivniju monetarnu politiku u strahu od recesije i inflacije u eurozoni. Investitori bježe ka dolaru koji je manje izložen rizicima, piše Deutsche Welle.

Drugi razlog je što su američke Federalne rezerve već uvele vrlo agresivnu monetarnu politiku – odnosno podigle kamatne stope kako bi smanjile količinu novca u opticaju i borile se protiv inflacije.

Taj potez Amerikanaca u suprotnosti je s politikom japanske centralne banke koja je insistirala na ekstremno niskoj referentnoj kamatnoj stopi, kao i Evropske centralne bankom koja se dugo opirala povećanju kamata.

Posljednje jačanje dolara došlo je nakon što je nova britanska Vlada najavila najveće smanjenje poreza u posljednjih pet decenija.

„Velika fiskalna davanja koja su najavljena mogla bi povećati privredni rast na kraći rok. Ali veće pitanje je – ko će to platiti?“, kaže Saravelos, objašnjavajući zašto investitori polako bježe iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Skuplji uvoz za Evropljane

Jak dolar mogao bi dodatno opteretiti evropska domaćinstva. Jer, slabija evropska valuta čini skupljim uvozne proizvode – koji su najčešće izraženi u dolarima. Ukoliko su to sirovine ili poluproizvodi, onda će i konačna cijena gotovih proizvoda biti viša. Osim toga, evropski turisti koji putuju u SAD moći će manje da kupe za novac koji ponesu.

U normalnim vremenima slaba valuta ne mora biti problem. Naprotiv, za izvoznu silu poput Njemačke to bi značilo da su njeni proizvodi konkurentniji na svjetskom tržištu jer su jeftiniji u dolarima.

Ali, slaba je to utjeha jer vremena nijesu normalna. Osim sankcija i rata, nastavlja se poremećaj u globalnim lancima snabdijevanja koji postoji još od početka pandemije. To nijesu dobri uslovi za izvoz.

Jak dolar bolno su osjetili i potrošači u Indiji. Ta zemlja se velikim dijelom oslanja na uvoz nafte i jestivih ulja čije su cijene vezane za dolar. Kad se prevede u rupije, cijena je bitno viša.

Skup uvoz pojačava inflaciju i prisiljava centralne banke da podignu kamate kako bi prigušile potražnju. Visoke kamate, pak, poskupljuju kredite, recimo za kupovinu nekretnina.

Dokle ovako?

S druge strane, američki potrošači bi mogli doživjeti i pad cijena jer roba iz uvoza postaje jeftinija. A američki turisti će u Evropi moći više trošiti.

Privrednici su sada motivisani da više vode biznis u SAD, a manje u drugim zemljama jer je dobit tamo manja u dolarima. Ipak, najveći udar će pogoditi ekonomije zemalja u razvoju koje imaju ogromne državne dugove u dolarima, kao što su Turska, Argentina ili Gana.

Saravelos navodi da je za prestanak rasta dolara nužno da američka Federalna banka olabavi monetarnu politiku, a ona će to učiniti tek kad prođu najveći rizici od inflacije.

S druge strane, ovaj stručnjak dodaje da je potrebno prevladati neizvjesnost kada je u pitanju snabdijevanje Evrope energentima, te da Kina prestane s politikom „nula kovida” zbog koje su zatvarane ekonomske zone i luke.

„Barem nešto od toga mora se desiti da bi se usporio neviđeni juriš novca ka američkoj sigurnoj luci“, kaže Saravelos. „No, bojim se da se ništa od toga još ne dešava“, kaže ovaj analitičar Deutsche Bank.

Crna Gora se spasila hedžingom

Najveći crnogorski javni dug je sadržan u kreditu za gradnju prioritetne dionice auto-puta, kod kineske Exim banke, u iznosu od preko 800 miliona eura, koji je, prilikom ugovaranja, bio indeksiran u dolarima.

Vlada u prošlom mandatu, kada je javne finansije vodio Milojko Spajić, uspjela da kredit veže za euro, i tako izbjegne ogromne troškove kamata koje bi sada donijelo jačanje eura.

Aranžmanom sklopljenim sredinom 2021. smanjena je kamatna stopa na dug prema Exim banci sa dva na 0,8 odsto, a dogovoren je sa tri banke – dvije američke i jednom francuskom, čija imena Spajić nije otkrio. Čitaj više

Dogovoren hedžing aranžman kredita za auto-put: Godišnja ušteda od kamata 8 miliona eura