Izvršni direktori se pripremaju za recesiju i ne misle da će biti kratka
Glavni izvršni direktori (CEO) ne prihvataju ideju da bi američka ekonomija mogla doživjeti “meko slijetanje” nakon niza velikih povećanja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, koje se bore protiv uporne inflacije.
Prema istraživanju 400 čelnika velikih američkih kompanija koje je sprovela konsultantska kuća KPMG, nevjerovatnih 91% ispitanih CEO-va očekuje recesiju u narednih 12 mjeseci. Štaviše, istraživanje objavljeno u utorak, pokazalo je da samo 34% ispitanih izvršnih direktora misli da će recesija biti blaga i kratka.
“Postojala je ogromna neizvjesnost u posljednje dvije i po godine”, rekao je Pol Nop, predsjednik i izvršni direktor KPMG US, misleći na pandemiju Covid-19 i zabrinutost zbog inflacije. „Sada nas čeka još jedna recesija.”
Kompanije se pripremaju za pad i planiraju smanjenje troškova. Glavni način za to? Smanjenje broja radnih mjesta. KPMG je napomenuo da više od polovine izvršnih direktora razmatra smanjenje radne snage kako bi se izborili sa recesijom.
CNN dodaje da ipak postoje neki znaci nade: Iako većina izvršnih direktora misli da će recesija biti ozbiljna, mnogi rukovodioci vjeruju da su sada u jačoj formi da se nose s tako teškom ekonomskom realnošću nego što su bili tokom krize 2008.
Kolaps Lehman Brothersa, globalna finansijska kriza i velika recesija doveli su do udvostručenja stope nezaposlenosti, sa 5% na 10%, između početka 2008. i kraja 2009. godine.
“Postoji optimizam na duži rok u vezi sa američkom ekonomijom i izgledima za njihove vlastite organizacije”, rekao je Nop. “Kompanije sebe vide kao otpornije i bolje pripremljene.”
Važno je i to što su se kompanije nedavno bavile nekom vrstom generalne probe za pad kada je ekonomija nakratko zaronila u recesiju prije dvije godine, početkom pandemije. Stopa nezaposlenosti skočila je na rekordnih 14,7 odsto u aprilu 2020.
No, Nop je rekao da su izvršni direktori očigledno dovoljno nervozni zbog kratkoročnih izgleda za privredu i da namjeravaju da promijene neke dugoročne planove potrošnje.
Nop je napomenuo da, iako su mnogi izvršni direktori rekli da vjeruju da će se njihovo poslovanje dugoročno poboljšati zbog ekoloških, društvenih i upravljačkih inicijativa, možda će morati pauzirati neke od napora u narednih godinu dana kako bi smanjili troškove.
Dodao je da kompanije shvataju da potencijalno postoji još veći rizik od ukidanja brojnih radnih mjesta i smanjenja potrošnje.
“Kompanije ne mogu pretjerati u kratkom roku jer to može stvoriti probleme na duži rok. Pandemija i dalje stvara goruću zabrinutost za kompanije”, rekao je Knopp. “Kompanije se nadaju da će doći do brzog uzleta u ekonomiji nakon usporavanja.”
Nop je rekao i da će izvršni direktori takođe posvetiti veliku pažnju izborima na sredini mandata i političkim dešavanjima u Vašingtonu u širem smislu prije nego što postave bilo kakve dugoročne planove ulaganja.
“Postoji stvarna neizvjesnost u vezi sa ishodom srednjih mandata i potencijal za strože poresko zakonodavstvo i pojačane propise,” rekao je on.
Brige među čelnicima vrhunskih kompanija očigledno dijele i čelnici manjih firmi.
Istraživanje među kompanijama srednjeg obima koje su prošlog mjeseca sprovele računovodstvena i savjetodavna firma Marcum LLP i Frank G. Zarb School of Business sa Univerziteta Hofstra, pokazalo je da je više od 90% izvršnih direktora srednjih kompanija zabrinuto zbog recesije. Više od četvrtine ovih izvršnih direktora izjavilo je da su već započeli otpuštanja ili planiraju da to urade u narednih 12 mjeseci.
