Po čemu ćemo pamtiti eru jeftinog novca

Nakon kraja svake ere, set slika nam ostaje u umu, kao uspomena na nešto što je bilo i čega više nema.

Za mnoge, period finansijskog izbobilja koji je došao do kraja 2008. uvijek će biti obilježen bujnim sajmovima poslova.

“Sjećam se kako sam šetala od jednog štanda do drugog kako bih prikupila njihove ekstravagantne poklone. Dobila sam vrlo lijep radio za tuširanje od Goldman Sachsa. Druga kompanija (zaboravljam koja) je dijelila aparate za kokice. Nije bilo pravog pitanja hoćemo li dobiti dobre poslove; pitanje je bilo šta ćemo izabrati. Naravno da nije potrajalo. Decenija koja je pratila finansijsku krizu bila je mračna po brojnim pokazateljima, posebno u pogledu platnih sposobnosti ljudi”, piše Sara O’Konor.

Rast plata u zemljama OECD-a bio je neobično slab. U Velikoj Britaniji su realne plate rasle u prosjeku 33 odsto u deceniji od 1970. do 2007. godine, ali uopšte nijesu rasle 2010-ih.

Sada gledamo kako se završava još jedna era.

Nije, nažalost, doba teških ekonomskih vremena, već doba u kojoj su ti problemi bili praćeni vrlo niskim kamatama. Centralne banke širom svijeta podižu stope kako bi se borile protiv inflacije. Dakle, po čemu ćemo pamtiti doba jeftinog novca?

Odgovor vjerovatno zavisi od toga ko ste, piše Sara.

Za vlasnike kuća, mnogo niže otplate hipoteka pomogle su da se nadoknadi stagnirajući rast plata. Niske stope su takođe pomogle da se povećaju cijene kuća i druge imovine. Ljudi koji su posjedovali kuće imali su čudan osjećaj da njihova imovina zarađuje više nego oni sami.

U Velikoj Britaniji, 55 odsto onih koji su rođeni između 1956. i 1960. bili su vlasnici kuća do 30. godine. Za mnoge ljude rođene između 1981. i 1985. ta brojka je bila samo 27 odsto. Promijenilo se i tržište automobila. Umjesto kupovine novog automobila uz gotovinu unaprijed, postalo je sve popularnije koristiti šeme „kupovine po ličnom ugovoru” koje su omogućavale kupcima da plate depozit i mjesečnu naknadu. Ovo je omogućilo ljudima da voze modernije automobile.

U Velikoj Britaniji 2006. godine, 46 odsto registracija novih automobila finansirano je kroz institucije za finansije i lizing. Do 2019. ta brojka je bila skoro 92 odsto. Velika Britanija nije postajala mnogo bogatija kao nacija, ali to ne biste znali po svim Audijima na putevima. Niske kamatne stope su takođe dovele do toga da novac šiklja u start-upove koji su obećavali da će brzo rasti.

Od Ubera i Deliverooa do aplikacija za brzu dostavu namirnica kao što su Getir i Gopuff, investitori su subvencionirali vožnje taksijem, obroke za ponijeti i 15-minutne isporuke poslastica poput piva i čokolade. Zatim je došlo do ekspanzije kompanija „kupi sada, plati kasnije“, koje su u partnerstvu sa maloprodajnim lancima kako bi kupcima dali mogućnost da svoje stvari plate na rate bez kamate.

Ovaj poslovni model bio je savršen za trgovce na malo, pomažući im da povećaju prodaju u eri u kojoj su mladi potrošači osjećali stezanje svojih plata.

Švedska kompanija Klarna, na primjer, saopštila je da američki trgovci na malo koji kupcima nude četiri rate bez kamate prijavljuju povećanje prosječne vrijednosti narudžbine za 68 odsto i učestalost kupovine za 21 odsto.

Istraživanje Federalnih rezervi SAD-a iz 2021. pokazalo je da, iako je 78 odsto korisnika usluge “kupi sada plati-kasnije” to radilo iz udobnosti, 51 odsto je takođe reklo da je to jedini način na koji mogu priuštiti kupovinu neke robe.

Bilo bi pretjerano grubo reći da je prilika koju pružaju niske kamatne stope u potpunosti propuštena na usluge poput ovih. Niske stope su takođe pomogle u podsticanju važnih investicija u obnovljive izvore energije i podržavanju naftnog buma u SAD-u.

“Ali ja ću ovu deceniju pamtiti kao vrijeme kada je ekonomska stagnacija došla sa izgledom izobilja. Novca je bilo malo, ali ljudi su mogli tražiti jeftine vožnje i kupovati stvari čak i kada to nijesu mogli priuštiti. Ovi poslovni modeli su sada pod pritiskom. Cijene dionica Ubera i Deliverooa su pale. Aplikacije za brzu dostavu namirnica se zatvaraju ili spajaju. Vrijednost Klarne, nekada najvrednije evropske privatne tehnološke kompanije, pala je sa 46 milijardi dolara na 6,7 ​​milijardi dolara. Iz tog razloga, mislim da će za mene trajna slika ere jeftinog novca biti nedavna najava da kupci sada mogu platiti Deliveroo hranu za ponijeti na rate putem Klarne. Deliveroo i Klarna kažu da to nije problematično, s obzirom na to da mnogi ljudi kupuju hranu za ponijeti kreditnim karticama. Ipak, teško je pobjeći od utiska da se dva pijanca međusobno podupiru na kraju duge zabave”, napisala je Konor.