Cijene nafte porasle treću nedjelju zaredom, slijedi poskupljenje benzina u Crnoj Gori
Na globalnim tržištima cijene nafte su prošle nedjelje porasle, treći put zaredom, pošto trgovci strahuju od slabe ponude, iako bi tražnja mogla da oslabi zbog usporavanja privrednog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu prošle sedmice je porasla 2,9 odsto, na 98,57 dolara, dok je na američkom barel poskupio 4,7 odsto, na 92,60 dolara.
Ovaj trend povećanja cijena nafte će usloviti i poskupljenje goriva u Crnoj Gori. Prema posljednjim procjenama, benzin će od utorka, 8. novembra, poskupiti 12 centi po litru.
Razlog drastičnog povećanja cijene benzina je odluka Vlade da od 8. novembra poveća akcize za 10 odsto, odnosno da budu umanjene 40 odsto, umjesto, kao što je bilo do sada, 50 odsto.
Zbog 10 odsto veće akcize u odnosu na prethodni obračun, cijena benzina je u startu veća sedam centi, dok je zbog parametara koji ulaze u obračun trebalo da poskupi pet centi. Kad se to dvoje sabere, dolazi se do poskupljenja od 12 centi koje će biti od utorka u ponoć.
Eurosuper 95 sada košta 1,34 eura, a od utorka će biti 1,46 eura. Eurosuper 98 je sada 1,38 eura, a od utorka će biti euro i po po litru.
Kada je u pitanju eurodizel, on je trebalo da pojeftini od utorka šest centi, ali će zbog povećanja akcize, biti jeftiniji za samo jedan cent. Pet centi je povećana akciza odlukom Vlade od prošle sedmice. Eurodizel će od utorka koštati 1,64 eura po litru, piše Dan.
Tržište balansira
Tržišta su prošle nedjelje balansirala između straha od recesije i slabije tražnje, nakon rasta kamatnih stopa u SAD i eurozoni, i straha da će predstojeći embargo EU na rusku naftu dodatno istanjiti ionako nedovoljnu ponudu.
Zabrana uvoza ruske nafte u EU trebalo bi da stupi na snagu 5. decembra, a grupa najrazvijenijih svjetskih ekonomija G7 i dalje razgovara o ograničenju cijene ruske nafte, što bi ipak trebalo da ostavi prostor za trgovinu u Ruska burad van EU.
Istovremeno, komercijalne zalihe u SAD padaju, a Vašington je zaključio program prodaje nafte iz strateških rezervi. Dodatnu podršku cijenama pružio je i slabiji dolar, koji može dodatno da podstakne tražnju jer jača kupovnu moć kupaca drugim valutama.
„Mala slabost dolara i predstojeća zabrana prodaje ruske nafte svakako podržavaju cijene i fokus se pomjera sa straha od recesije na poteškoće u snabdijevanju“, rekao je analitičar PVM Oil Associates Tamaš Varga.
Podršku cijenama nafte dala je i vijest da bi Kina mogla da ublaži ograničenja vezana za politiku nulte tolerancije prema kovidu, što bi stimulisalo rast njene privrede, a samim tim i potražnju za naftom.
Broj slučajeva kovida-19 u Kini porastao je na najviši nivo od avgusta, ali bivši zvaničnik za kontrolu bolesti rekao je da će Peking uskoro napraviti značajne promjene u svojoj politici prema virusu.
S druge strane, proizvodnja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) pala je u oktobru prvi put od juna, a kartel već pumpa 1,36 miliona barela dnevno manje nego što je planirao.
Nakon što su cijene nafte prošle godine skočile za više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku privreda od korona krize, od početka ove godine porasle su za više od 20 odsto, što je najvećim dijelom posljedica rata u Ukrajini.
