Novi haos na tržištu kriptovaluta: Zbrisane godine rasta bitcoina

Opet je zavladao haos na tržištu kriptovaluta – 9. novembra cijena bitcoina, prve i najpopularnije kriptovalute, pala je na manje od 15.800 dolara za jedan bitcoin. Time su izbrisane dvije godine rasta cijena, koja se vratila na nivoe iz novembra 2020.

U međuvremenu se bitcoin oporavio, ali ne dovoljno da bi se to moglo prikazati kao oporavak tržišta. U odnosu na isti period prošle godine, kada je cijena bila na vrhuncu, bitcoin je izgubio tri četvrtine vrijednosti. Tada je cijena dosezala preko 66.000 dolara za jedan bitcoin.

Od početka godine cijena je pala 65 odsto, u posljednjih pola godine 48 odsto, zadnjih mjesec dana 16 odsto, a zadnjih sedam dana 20 odsto (u trenutku pisanja teksta). Ethereum, druga najpopularnija valuta, nema ništa bolje rezultate.

Sve ostale kriptovalute uglavnom prate kretanja cijena bitcoina pa je situacija slična, ako ne i gora. Pad cijene nije alarmantan sam po sebi, radi se o barem četvrtom takvom događaju ove godine, ali, kako piše Index, uzrok kolapsa tržišta oslikava sve probleme kriptovaluta.

Nekoliko objava na Twitteru srušilo cijelo tržište

Kao što je to popularno zadnjih godina, sve je počelo na Twitteru. Direktor Binancea, najveće kriptomjenjačnice na svijetu, objavio je da povlači sva sredstva iz kriptomjenjačnice FTX. A upravo je Binance trebalo da spasi FTX. Dana 8. novembra Binance je trebalo da kupi FTX kako bi spasio tu mjenjačnicu koja se našla u financijskim problemima nakon talasa povlačenja sredstava korisnika.

Binance je već 9. novembra odustao od te ideje, nakon što je shvatio da će trebati oko 6 milijardi dolara za pokrivanje finansijske rupe u FTX-u, odnosno razlike između imovine i obaveza. Uz to, državni regulatori SAD-a pozorno prate poslovanje FTX-a zbog sumnji u malverzacije sredstvima klijenata.

Postoje sumnje da je Binance planirao da uništi FTX jer je u nedjelju direktor Binancea na Twitteru najavio da kriptomjenjačnica povlači sve svoje uloge u FTT-ju, tokenu mjenjačnice FTX.

Razlog je zabrinutost oko kriptofonda Alameda Research, koji ima istog vlasnika kao mjenjačnica FTX , a u javnost je izašla informacija da je većina sredstava fonda u tokenu FTT, koji “izdaje” kriptomjenjačnica FTX i njime daje određene popuste svojim korisnicima.

Kompleksna i nestabilna mreža

Ako vam nije baš jasno što ste tačno pročitali, ne bi trebalo da se brinete. Malo kome je zaista jasno, a kompleksnost kriptosvijeta postala je toliko velika da nekoliko objava na Twitteru može srušiti cijelo tržište.

Ukratko, kompanija koja trguje kriptovalutama većinu svoje imovine ima u obliku kriptovalute koju izdaje kriptomjenjačnica koja ima istog vlasnika kao ta trgovina koja trguje kriptovalutama. Ostala značajna imovina u bilansu uključuje 3.37 milijardi dolara drugih kriptovaluta i više od milijardu dolara kriptovalute solana, čiji je jedan od najranijih investitora bio upravo vlasnik fonda Alameda za trgovanje kriptovalutama i kriptomjenjačnice FTX.

Kriptotržište je postalo kompleksna mreža valuta koje su jedna drugoj garancija vrijednosti, kriptomjenjačnice kojima je većina imovine u kriptovalutama i koje same imaju “interne” kriptovalute. Uz to su nastale brojne kriptobanke, kriptofondovi i druge finansijske institucije koje obećavaju ekstremno visoke povrate na uloženo i brzu zaradu.

Par desetina hiljada valuta, nekoliko stotina mjenjačnica i fondova

Ne postoji tačan izvor informacije, ali procjenjuje se da danas ima od 10.000 do preko 20.000 raznih kriptovaluta. Altcoin, stablecoin, vrijednosni tokeni, utility tokeni, security tokeni… Tržište se toliko diversifikovalo da ne postoji jedna osoba koja može sve pratiti. Svakim danom stvaraju se nove kriptovalute ili nadograđuju stare.

Oko 50 odsto tržišta ipak drže samo dvije kriptovalute, bitcoin i ethereum. Najvećih deset kriptovaluta zauzima 80 odsto tržišta, dok ostalih 10-20.000 čini 20 odsto tržišta.

Postoji oko 500 kriptomjenjačnica i preko 300 kriptofondova, kao što je bankrotirani Three Arrows Capital. Posebna kategorija su kompanije koje se bave pozajmljivanjem kriptovalutama, kao što je sada već bankrotirani Celsius.

Često kreatori i vlasnici jednog tipa kriptovalute smatraju drugi tip kriptovaluta propalim projektom ili prevarom. Neki čak misle da je bitcoin jedina prava, stabilna i vrijedna kriptovaluta, a sve ostale valute, zvane altcoin, njima su sumnjive. Kriptovalute se tako među akterima na tom tržištu često dijele na dobre i loše, prave i lažne.

Propast kriptobanke Celsius

Kriptozajmodavci nude pozajmice u kriptovalutama onima koji žele da investiraju te uzimaju depozite u kriptovalutama. Na primjer, Celsius je bio jedan od najvećih igrača u području kriptozajmova, s više od 8 milijardi dolara zajmova klijentima i gotovo 12 milijardi dolara imovine pod upravljanjem.

U junu je imao 1.7 miliona klijenata, a isplaćivao je godišnje kamate do čak 17 odsto. U julu je kompanija objavila bankrot. Posebnost Celsiusovog poslovnog modela bilo je to što je nudio najviše kamatne stope samo klijentima koji su pristali da primaju isplatu u kompanijskom CEL tokenu, praktički kriptovaluti koju je sam Celsius kontrolirao.

Bio je najveći vlasnik CEL-a i te je udjele uključio kao imovinu u svoje bilanse. Takođe je bio glavni kupac tokena. Dakle, radi se o zajmodavcu koji je stvorio vlastiti novac kojim je manipulisao kako želi te njime plaćao visoke kamate svojim klijentima.

Ironično, Celsius se prikazivao kao alternativa “pokvarenom” bankarskom sistemu, a njegov direktor često je kritikovao tradicionalni finansijski sistem, pohlepu bankara i “namještenu igru”. “Mi smo zapravo sigurniji od većine banaka”, izjavio je za Financial Times izvršni direktor Celsiusa. Nakon bankrota svi ulozi koji su postojali u kompaniji smatraju se dijelom stečajne mase i njihovi vlasnici ne mogu do njih.

Ova godina je katastrofalna za kriptovalute

Bankrot kriptobanke Celsius, kolaps “stabilne valute” terraUSD, masovni otkazi kriptomjenjačnica, gubitak milijardi dolara kapitalizacije, pad cijene za dvije trećine od početka godine… Godina 2022. je katastrofalna godina za kriptotržište, baš kao što je 2021. bila fantastična.

Kriptovalute su daleko prerasle svoje skromne korijene, kad su bile rezervisane za entuzijaste kojima je to bio hobi. Dionicama kriptomjenjačnica sada se trguje na berzi, finansijske institucije ulažu u kriptovalute i postoji cijelo jedno globalno tržište.

Ali taj rast je možda bio prebrz te je tako stvorio distopijsko alternativno tržište visokorizične imovine, koje funkcioniše sasvim suprotno od originalne ideje. Trebalo je da bude prostor slobodne razmjene izvan kontrole i uticaja centralnih banaka, zaštita od inflacije, decentralizovano, “poštenije” od tradicionalnog bankarstva u kojem često interne informacije i neformalni dogovori određuju ko je pobjednik, a ko gubitnik.

Umjesto toga izraslo je u visokorizičnu imovinu pod kontrolom nekolicine velikih igrača (tzv. whales) koji manipulišu cijenom, punu prevara i s komplikovanom mrežom međuzavisnosti, koja garantuje da se kolaps jednog dijela tržišta brzo prelije na cijelo tržište.

Danas kriptoanalitičari pričaju o referentnim kamatnim stopama centralnih banaka, nivou regulacije, pumpanju i rušenju cijena, zakonskom prihvatanju od države. Manipuliše se, vode se “valutni” ratovi, pokušava se eliminisati konkurenciju.

Sve je više dokaza da se kriptotržište mora mijenjati

Kolaps tokom 2022. vidi se u ekspanzivnim monetarnim i fiskalnim politikama 2021, koje su vještački naduvale vrijednost kriptotržišta. Kao što je nastao balon na tržištu dionica, tako je nastao još veći balon na kriptotržištu. Većina monetarnih i fiskalnih stimulansa u vrijeme pandemije nije se kanalizirala prema “realnoj” ekonomiji, nego u dionice i kriptovalute.

Tokom 2022. ispuhivao se i balon na tržištu nekretnina, ali puno manje. Ključna je razlika u tome što kompanije čijim se dionicama trguje na berzama imaju intrinzičnu vrijednost. Da i nijesu na berzi, opet bi nešto vrijedile. Nešto proizvode ili nude nekakve usluge, imaju imovinu, postrojenja, materijale za rad, zaposlene.

S druge strane, kriptovalute i njegovo tržište nemaju ni direktnog doticaja s realnom ekonomijom. Osim Ilona Maska, koji je prvo rekao da će prihvatiti plaćanje bitcoinom za Tesline automobile, da bi se kasnije predomislio, pa ipak nedavno opet objavio da će Teslu moći da kupi bitcoinom, sve se svodi na ograničene inicijative.

Bilo bi krivo sasvim odbaciti mogućnosti kriptovaluta, ali u ovom obliku u kakvom sada postoji ne može postati nešto ozbiljnije. Par desetina hiljada valuta, mjenjačnice koje imaju vlastite valute, fondovi koji obećavaju očito špekulativne povrate na uloženo i opšta neorganizovanost ne mogu biti temelj na kojem će se graditi stabilno tržište.

Trenutni rat između kriptomjenjačnica Binance i FTX, u kojem je direktor prve uzrokovao propast druge s nekoliko objava na Twitteru, kasnije je obećao spasiti, no poslije ipak shvatio kako je njena imovina uglavnom u kriptovaluti koju je sama “izmislila”, zoran je prikaz apsurdnosti trenutnog načina funkcionisanja kriptotržišta.