Japanska ekonomija se smanjila prvi put u godinu dana
Japanska ekonomija neočekivano je pala po prvi put u godinu dana u trećem kvartalu, podstičući dodatnu neizvjesnost u pogledu izgleda, jer su rizici od globalne recesije, slaba valuta i viši troškovi uvoza uticali na potrošnju domaćinstava i poslovanja.
Treća najveća svjetska ekonomija se bori da se pokrene uprkos nedavnom ukidanju ograničenja Covid-a i suočila se sa sve jačim pritiskom usijane globalne inflacije, dramatičnog povećanja kamatnih stopa širom svijeta i rata u Ukrajini.
Bruto domaći proizvod je pao 1,2% na godišnjem nivou u periodu jul-septembar, pokazuju zvanični podaci, u poređenju sa srednjom procenom ekonomista za rast od 1,1% i revidirani rast od 4,6% u drugom kvartalu.
Sve te projekcije su se pretvorile u kvartalni pad od 0,3%, u odnosu na prognozirani rast od 0,3%.
Pored toga što je pritisnut globalnim usporavanjem i rastućom inflacijom, Japan se nosi s izazovom pada jena na 32-godišnje najniže vrijednosti u odnosu na dolar, što je povećalo pritisak na troškove života daljnjim podizanjem cijena svega, od goriva do prehrambenih artikala.
“Smanjenje je bilo neočekivano”, rekao je Atsushi Takeda, glavni ekonomista Instituta za ekonomska istraživanja Itochu, dodajući da je najveću aberaciju predstavlja uvoz veći od očekivanog.
„Tri ključna stuba potražnje – potrošnja, kapitalni izdaci i izvoz – ostala su u pozitivnom teritoriju, ako ne i robusna, tako da potražnja nije tako slaba kao što pokazuje glavna slika”, dodao je.
Globalni rizici
Međutim, rizici za izglede Japana su porasli kako se globalna ekonomija nalazi na rubu recesije.
Ministar ekonomije Shigeyuki Goto rekao je da bi globalna recesija mogla pogoditi japanska domaćinstva i preduzeća.
Kreatori politike i građani se pripremaju za potencijalni osmi talas pandemije Covida, dodajući sumor za privatnu potrošnju koja čini više od polovine japanske ekonomije. U trećem tromjesečju privatna potrošnja je porasla 0,3%, što je nešto iznad procjene rasta od 0,2%, ali naglo usporava u odnosu na povećanje od 1,2% u drugom kvartalu.
„Rast bi trebalo da se vrati u četvrtom kvartalu, usred oporavka dolaznog turizma i manjeg trgovinskog deficita, ali osmi talas virusa i rastuća inflacija će ograničiti oporavak“, rekao je Daren Taj, japanski ekonomist u Capital Economics-u.
Taj je napomenuo da su nestambene investicije porasle za 1,5% na kvartalnom nivou, ispod procjena rasta od 2,1% i vlastite procjene Capital Economics-a, koji je očekivao snažnu stopu rasta od 3%.
Izvoz je porastao za 1,9%, ali je bio nadvladan velikim porastom uvoza, što znači da je vanjska potražnja oduzela 0,7 procentnih poena od BDP-a.
Vlada premijera Fumija Kišide pojačava podršku domaćinstvima kako bi pokušala da ublaži efekte inflacije, sa 29 triliona jena (206,45 milijardi dolara) dodatne potrošnje u budžetu. Banka Japana je takođe zadržala svoj ultra labav program monetarnih stimulacija, kako bi pomogla oživljavanju ekonomije.
“Što se tiče 2023. godine, Japan će u prvoj polovini godine biti uvučen u blagu recesiju zbog globalnog pada koji će opteretiti izvoz i poslovna ulaganja”, smatra Tay.
CNN/Investitor
