Abigail Disney: 125 milijardera kontroliše našu klimatsku budućnost
Moja najljepša sjećanja iz djetinjstva bila su vremena koja sam provela sa svojim djedom u Diznilendu. Kao suosnivač kompanije Walt Disney, Roy O. Disney je u posjete parku obično uključivao razgovore s menadžerima i drugim zaposlenima o tome kako ga učiniti “najsrećnijim mjestom na svijetu” za milione gostiju koji prolaze kroz njegove kapije svake godine.
Postojala je jedna stvar koju je uvijek želio učiniti ubrzo nakon što je prošao kroz ulaz za zaposlene duž glavne ulice: sagnuo bi se i pokupio komad smeća. To je čudna stvar da izvršni direktor radi, pa sam ga jednog dana pitala zašto je to učinio.
„Zato što niko nije previše dobar da pokupi komad smeća“, odgovorio je.
Taj skromni gest mi se danas čini milion milja daleko od mene, jer mnoge korporacije i bogati pokreću promjene koje njih i njihove interese odvajaju od dobrobiti planete i svih ostalih na njoj. Trenutno smo na putu da do kraja stoljeća dostignemo 2,8°C zagrijavanja , što bi dovelo do još češćih i raširenijih ekstremnih vremenskih pojava poput suša i poplava koje ugrožavaju naše živote, naše usjeve i biološku raznolikost.
Svaki ozbiljan napor da se uhvati u koštac s klimatskom krizom mora uključivati politike i akcije kojima se postupno ukidaju fosilna goriva, ali bi se takođe trebalo hitno pozabaviti najvećim izvorima globalnih emisija štetnih gasova – počevši od milijardera i korporacija koje kontrolišu.
Decenijama su najmoćniji glasovi pozivali “obične građane” da recikliraju limenke gaziranih pića, koriste manje vode i „idu u zeleno“ – sve dok je put najvećim korporativnim zagađivačima da nastave sa – pa čak i da pojačaju – svoj toksični utjecaj bio netaknut. Prema novom Oxfamovom istraživanju , ulaganja kompanija od samo 125 milijardera na svijetu emituju 393 miliona metričkih tona CO2 svake godine, što je ekvivalentno emisiji cijele Francuske.
“Neka to uđe u zapisnik”: 125 pojedinaca na svijetu, ni boljih, ni lošijih i svakako važnijih od bilo kojih drugih 125 pojedinaca, odgovorno je za stotine miliona metričkih tona emisije ugljenika.
Tih istih 125 milijardera takođe sjede u odborima raznih dobrotvornih organizacija i fondacija. Mnogi vjerovatno idu na skupe akcije prikupljanja sredstava za razne svrhe i lijepo brinu o svojoj djeci i unucima. Ali sve dobročinstvo i dobre namjere na zemlji neće učiniti ništa za rješavanje klimatske krize, u poređenju s onim što bi tih 125 pojedinaca moglo učiniti da koriste svoju moć, pristup i uticaj da promijene destruktivni kurs na kojem se trenutno nalazi naša ekonomija ugljenika.
Zaista, milijarderi imaju velike udjele u mnogim najvećim i najmoćnijim svjetskim korporacijama i stoga imaju moć – kao pojedinci – da utiču na način na koji kompanije djeluju. Oni pomažu u oblikovanju budućnosti naše ekonomije. Mnogi od njih stoje po strani, a zatim ne uspijevaju da ostvare jedan za drugim ciljeve društvene odgovornosti, prvenstveno zbog težnje da isporuče vrijednost za dioničare i druge investitore.
Kompanije ne bi trebalo da plaćaju dividende ili otkupljivati dionice ako ne poštuju putanju emisije koja je u skladu s ciljevima Pariskog sporazuma i ciljevima održivog razvoja UN-a .
Moraju prakticirati korporativnu društvenu odgovornost i prvo uložiti dio svog godišnjeg profita u napore da podrže dekarbonizaciju, smanje zagađenje vazduha i vode, podržavaju feminističke principe i garantuju životnu zaradu za sve zaposlene. Ljudsko dostojanstvo i budućnost planete moraju biti ispred profita.
Shvatam da žudim za nekim znakom da skromni osjećaj mog djeda za opšte dobro inspiriše druge da naprave budućnost u kojoj svi možemo napredovati. Imamo moć da stvorimo društvo koje daje prioritet brizi o zajednicama u odnosu na džeparac kompanija. Pravedan i pravičan svijet je moguć, a uz maštu i hrabrost tu želju možemo pretvoriti u stvarnost.
Abigail E. Disney je autorka dokumentarnih filmova i aktivistica nagrađena Emmyjem. Njen najnoviji film, “Američki san i druge bajke”, koji je režirala zajedno sa Kathleen Hughes, imao je svjetsku premijeru na Sundance Film Festivalu 2022. Mišljenja izražena u ovom komentaru su njena vlastita.
Izvor: CNN; prevod i obrada: Investitor.me; foto: Frédéric Paulussen on Unsplash