ECB podigao kamatne stope na 2% i najavio nova povećanja
Evropska centralna banka usporila je tempo povećanja kamatnih stopa u skladu sa kreatorima politike u SAD-u i Velikoj Britaniji, podižući troškove zaduživanja za pola procentnog poena u četvrtak i upozoravajući na dalja povećanja kamatnih stopa.
ECB je, naime, podigla svoju depozitnu stopu sa 1,5 na 2 procenta, što je najviši nivo od globalne finansijske krize 2008. godine, i signalizirao je da će u narednim mjesecima više puta povećati troškove zaduživanja za pola poena.
“Kamatne stope će i dalje morati značajno da rastu stabilnim tempom kako bi dostigle nivoe koji su dovoljno restriktivne da osiguraju pravovremeni povratak inflacije”, saopštio je ECB.
predsjednica ECB-a, Kristin Lagard, rekla je na konferenciji za novinare u četvrtak da je “prilično očigledno da je na osnovu podataka koje imamo u ovom trenutku” da oni koji određuju stope očekuju “da će povećati kamatne stope za 50 baznih poena na određeno vrijeme”.
“Postigli smo napredak u proteklih nekoliko mjeseci, ali imamo još terena za pokrivanje, moramo ići dalje”, poručila je ona.
Investitori su te primjedbe doživjeli kao “jastrebovske”, s troškovima zaduživanja vlada i porastom eura.
Financial Times piše da je prinos na 10-godišnje njemačke državne obveznice porastao 0,27 procentnih poena na 2,4 posto, najviši nivo od 2008. godine.
Prinos na 10-godišnje italijanske obveznice povećan je 0,24 procentna poena na 4,09 posto.
Prinosi rastu kada cijene obveznica padaju.
Euro je sada ojačao 0,2 odsto u odnosu na dolar na 1,07 dolara, izbrisavši ranije gubitke.
Dionice eurozone su bile prigušene, s regionalnim indeksom Stoxx 600 u padu od 1,2 odsto na dan, dok je njemački Dax pao za 1,4 posto.
Odluka ECB-a dolazi nakon što su američke Federalne rezerve, Banka Engleske i Švajcarska nacionalna banka ove sedmice podigle stope za pola bazna poena, što je niže u odnosu na prethodne promjene od plus 0,75 poena. Na prethodna dva sastanka o određivanju kamatnih stopa, ECB je svaki put povećavao troškove zaduživanja za 0,75 procentnih poena.
Podižući stope u manjim koracima, centralne banke s obje strane Atlantika odgovaraju na znakove da je inflacija dostigla vrhunac u mnogim zemljama. Čini se da će američka i evropska ekonomija sve vjerovatnije kliznuti u recesiju u narednim mjesecima.
Dalji porast stopa u eurozoni je bio potreban jer je “inflacija i dalje previsoka”.
Inflacija u eurozoni pala je sa rekordnih 10,6 odsto u oktobru na 10 odsto u novembru. Međutim, banka je u četvrtak podigla svoju prognozu inflacije za ovu godinu na 8,4 odsto, 6,3 odsto sljedeće godine i 3,4 odsto u 2024. godini. ECB očekuje da će inflacija 2025. biti 2,3 odsto, što implicira da su potrebni stroži uslovi kreditiranja, odnosno dalji rast kamatnih stopa, da bi se stiglo do tog cilja.
Lagard je rekla da su veće procjene zasnovane na stavu da će cijene hrane i energije u narednim mjesecima porasti više nego što se očekivalo.
ECB je sada povećao kamatne stope na svakom od svoja prethodna četiri sastanka za ukupno 2,5 procentnih poena, što je njen najagresivniji niz rasta od kada je euro uveden 1999. godine.
Centralna banka eura je u četvrtak takođe objavila planove smanjenja svog portfelja obveznica koji je stekao u proteklih osam godina. U početku će smanjiti gomilu duga za 15 milijardi eura mjesečno kroz djelimično smanjenje iznosa obveznica koje dospijevaju, a koje će zamijeniti novim kupovinama od sljedećeg marta. Na ljeto će razmotriti tempo ove operacije.
Banka je saopštila da će „redovno procjenjivati tempo“ smanjenja bilansa stanja, „kako bi osigurala da ostane u skladu sa ukupnom strategijom i stavom monetarne politike i kako bi očuvala funkcionisanje tržišta i zadržala čvrstu kontrolu nad kratkoročnim uslovima na tržištu novca“.
Investitor, foto: frimufilms, Freepik
