CEBR: Svjetska ekonomija je na putu ka recesiji
Svijet se suočava s recesijom u 2023. godini, prema Centru za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR), dok veći troškovi zaduživanja u cilju suzbijanja inflacije uzrokuju smanjenje niza ekonomija.
Globalna ekonomija je prvi put premašila 100 biliona dolara 2022, ali će se zaustaviti 2023. dok kreatori politike nastavljaju svoju borbu protiv rastućih cijena, objavila je britanska konsultantska kuća u svojoj godišnjoj tabeli Svjetske ekonomske lige.
“Vjerovatno je da će se svjetska ekonomija sljedeće godine suočiti s recesijom kao rezultatom rasta kamatnih stopa, odgovora na veću inflaciju”, rekao je Kay Daniel Neufeld, direktor i šef Odjeljenja za prognoziranje u CEBR-u.
U izvještaju se dodaje da “bitka protiv inflacije još nije dobijena”.
“Očekujemo da će se centralni bankari držati svog oružja 2023. godine uprkos ekonomskim troškovima. Cijena spuštanja inflacije na podnošljivije nivoe je lošija perspektiva rasta za brojne zemlje godine koje dolaze”, navode iz ovog centra.
Nalazi CEBR-a su pesimističniji od najnovije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda. Ta institucija je u oktobru upozorila da će se više od trećine svjetske ekonomije smanjiti i da postoji šansa od 25 odsto da globalni BDP poraste za manje od 2 odsto u 2023. godini, što se definiše kao globalna recesija.
Bez obzira na to, do 2037. godine, svjetski bruto domaći proizvod će se udvostručiti jer ekonomije u razvoju sustižu one bogatije, navode.
Promjenjivi odnos snaga će do 2037. godine dovesti do toga da region istočne Azije i Pacifika čini više od jedne trećine globalne proizvodnje, dok će se evropski udio smanjiti na manje od petine.
CEBR uzima svoje osnovne podatke iz MMF-ovog izvještaja “World Economic Outlook” i koristi interni model za predviđanje rasta, inflacije i deviznih kurseva.
Kina još daleko od vodećeg mjesta
Kina neće prestići SAD kao najveću svjetsku ekonomiju najranije do 2036. godine – šest godina kasnije nego što se očekivalo.
To je rezultat kineske politike nultog Covid-a i rastuće trgovinske tenzije sa Zapadom, što je usporilo njenu ekspanziju.
CEBR je prvobitno očekivao promjenu 2028. godine, koju je pomjerio na 2030. na prošlogodišnjoj tabeli lige. Sada se misli da će se ta tačka prelaza dogoditi tek 2036. godine, a možda i kasnije ako Peking pokuša da preuzme kontrolu nad Tajvanom i suoči se s uzvratnim trgovinskim sankcijama.
“Posljedice ekonomskog ratovanja između Kine i Zapada bile bi nekoliko puta teže od onoga što smo vidjeli nakon ruskog napada na Ukrajinu. Gotovo sigurno bi došlo do prilično oštre svjetske recesije i ponovnog izbijanja inflacije”, rekao je CEBR.
Ali šteta za Kinu bila bi višestruko veća i to bi moglo torpedovati svaki pokušaj vođenja svjetske ekonomije.
Takođe je predviđeno da:
* Indija će postati treća ekonomija od 10 triliona dolara 2035. i treća po veličini u svijetu do 2032.
* Velika Britanija će ostati šesta najveća svjetska ekonomija, a Francuska sedma u narednih 15 godina, ali Britanija više neće rasti brže od evropskih konkurenata zbog „odsustva politika usmjerenih na rast i nedostatka jasne vizije njene uloge izvan Evropske unije.”
* Ekonomije u usponu s prirodnim resursima će dobiti “znatan podsticaj” jer fosilna goriva igraju važnu ulogu u prelasku na obnovljivu energiju
* Globalna ekonomija je daleko od nivoa BDP-a od 80.000 dolara po glavi stanovnika na kojem se emisije ugljenika odvajaju od rasta, što znači da su potrebne dalje političke intervencije kako bi se postigao cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na samo 1,5 stepena iznad predindustrijskih nivoa.
Investitor
