Goldman Sachs: Kina će prestići Sjedinjene Države do 2035.
Predviđa se da će Kina prestići SAD kao najveća svjetska ekonomija do 2035. godine, dok se očekuje da će Indija postati druga najveća svjetska ekonomija do 2075. godine.
Dvije zemlje slijediće SAD na trećem mjestu, prema dugoročnoj perspektivi Goldman Sachsa.
“Očekujemo da će se težina globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) još više pomjeriti prema Aziji u narednih 30 godina”, napisali su ekonomisti Goldman Sachsa Kevin Daly i Tadas Gedminas u izvještaju na 45 stranica.
U 2050. godini predviđa se da će pet najvećih svjetskih ekonomija biti Kina, SAD, Indija, Indonezija i Njemačka.
Nigerija, Pakistan i Egipat bi takođe mogli biti među najvećim svjetskim ekonomijama do 2075. godine, zahvaljujući brzom rastu stanovništva, ako usvoje “odgovarajuće politike i institucije”, navodi se u izvještaju.
SAD, nakon što su nadmašile dugoročne projekcije realnog rasta BDP-a u protekloj deceniji, malo je vjerovatno da će ponoviti ovaj podvig u narednoj deceniji, dodaju analitičari.
“Potencijalni rast SAD-a ostaje znatno niži od rasta velikih tržišnih ekonomija u razvoju, uključujući Kinu i posebno Indiju”, naveli su Daly i Gedminas.
„Štaviše, izuzetna snaga američkog dolara u posljednjih nekoliko godina dovela je do toga da se značajno povećao iznad njegove fer vrijednosti zasnovane na paritetu kupovne moći, a ovo odstupanje implicira da je veća vjerovatnoća da će depresirati u narednih 10 godina.”
Globalni ekonomski rast, koji je već oslabio tokom decenija, dodatno će usporiti do 2075. godine, zbog usporavanja rasta svjetskog stanovništva, prema dugoročnim prognozama Goldman Sachsa.
Predviđa se i da će globalna ekonomija rasti u prosjeku 2,8 odsto godišnje između 2024. i 2029. godine, a nakon toga će postepeno opadati, prema izvještaju Goldman Sachs Research. To se upoređuje sa prosječnim rastom od 3,6 odsto u deceniji prije globalne finansijske krize i 3,2 odsto u 10 godina prije pandemije Covid-19.
Veliki dio ekonomskog usporavanja je posljedica slabijeg rasta svjetske populacije. Tokom proteklih 50 godina, rast broja ljudi na planeti opao je sa 2 odsto godišnje na manje od 1 odsto trenutno, a projekcije UN-a pokazuju da će do 2075. pasti na nulu.
Slabljenje produktivnosti, povezano sa usporavanjem tempa globalizacije i tehnološkog napretka, takođe će doprinijeti smanjenju rasta globalnog bruto domaćeg proizvoda.
„Globalizacija se ne odnosi samo na trgovinu robom – ona obuhvata rast u prekograničnom kretanju robe, kapitala, ljudi, tehnologija, podataka i ideja“, rekli su ekonomisti Goldman Sachsa u izvještaju.
„S obzirom na to da je period brze globalizacije sada iza nas, malo je vjerovatno da će globalna ekonomija povratiti stope rasta produktivnosti postignute tokom decenije 2000-2010. Štaviše, mogućnost potpunog preokreta je ključni rizik za globalne izglede.”
Sve u svemu, protekcionizam i klimatske promjene su dva najveća rizika za dugoročne projekcije ekonomskog rasta, pokazuje izvještaj.
„Dok je nejednakost prihoda među zemljama opala, nejednakost prihoda unutar zemalja je porasla. Ovo predstavlja veliki izazov za budućnost globalizacije”, rekli su ekonomisti.
Što se tiče klimatskih promjena, u izvještaju se navodi da “nema praktičnog razloga” zašto globalna ekonomija u cjelini ne može “odvojiti” ekonomski rast od emisije ugljenika.
„Ali postizanje održivog rasta zahtijeva ekonomske žrtve i globalno koordiniran odgovor, a oboje će biti politički teško postići“, rekli su Daly i Gedminas.
