Na šta će investitori obraćati pažnju u 2023.

Bilo je to teških 12 mjeseci za tržišta u nastajanju na kojima je sve više vlada posrnulo u dugove, valute pale a dionice i obveznice pretrpjele dvocifrene gubitke, iako su mnogi investitori optimistični da bi 2023. mogla donijeti određeno olakšanje.

U nastavku su događaji, trendovi i teme za koje investitori očekuju da će oblikovati izglede za tržišta u razvoju sljedeće godine:

1) VISOKE STOPE, NISKI RAST

Usporavanje povećanja kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama, Evropi i drugim velikim ekonomijama moglo bi postaviti teren za oporavak tržišta u nastajanju 2023. godine, uz blaži dolar i pad inflacije koji bi pružili toliko traženo olakšanje.

Očekuje se da će se ekonomije u razvoju držati razlike u rastu u odnosu na razvijene zemlje, ali strahovi od recesije u Sjedinjenim Državama, kao i u Evropi, bacaju sjenku na globalna tržišta generalno – posebno u prvoj polovini godine.

“Ekonomski pad, zajedno s agresivnim monetarnim pooštravanjem i geopolitičkim i robnim šokovima koji ih izazivaju, privremeno će biti bolni na finansijskim i tržištima u nastajanju”, rekao je David Folkerts-Landau, glavni ekonomista grupe u Deutsche Bank.

Oporavak bi mogao biti odgođen ako centralnim bankama u razvoju bude nedostajalo prostora za snižavanje kamatnih stopa tokom većeg dijela godine.

2/ PONOVNO OTVARANJE KINE

Ponovno otvaranje Kine nakon karantina zbog COVID-19 biće teško, ali čineći gotovo petinu globalnog bruto domaćeg proizvoda, izgledi za njen nagli uspon u vrijeme sporog globalnog rasta su primamljivi i poželjni.

Analitičari očekuju nagli porast potrošnje i ulaganja u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji od sredine 2023. nadalje.

“Ako sada pogledate stopu štednje za Kinu, ona je veoma povišena”, rekao je Erik Zipf, šef dionica na tržištima u razvoju u DuPont Capitalu. “Mislimo da će se to potrošiti čim se ljudi oslobode, što će pružiti prilično veliki vjetar u leđa iz ekonomske perspektive.”

3/ RAT U UKRAJINI

Ruska invazija na Ukrajinu uzburkala je tržišta i svjetsku ekonomiju – a kako će rat napredovati 2023. je vrlo bitan parametar. Mnogo toga će zavisiti da li će to biti nastavak, eskalacija ili napredak u pronalaženju rješenja.

Globalno gledano, rat je transformirsao energetska tržišta i inflatorne pritiske, sigurnost hrane i percepciju geopolitičkog rizika – faktore koji se često oštrije osjećaju u ekonomijama u razvoju. Evropa u usponu je takođe osjetila neposredan humanitarni uticaj – od kretanja izbjeglica do odliva mozgova iz Rusije.

4/ RAST DUGA

Sve veći spisak zemalja koje su u dugom problemu nakon COVID-19 i rata u Ukrajini: Zambija i Etiopija pokušavaju da preispitaju teret duga u okviru Zajedničkog okvira Grupe 20. Šri Lanka i Gana su platile bankrot 2022.

Ali složenija mješavina kreditora – uključujući pojavu Kine kao najvećeg svjetskog bilateralnog zajmodavca – u poređenju s prethodnim epizodama dužničke krize učinila je situaciju složenom.

“Prilično je izazovno navesti ih da svi pjevaju istu pjesmu u istom tonu”, rekao je Tim Samples, vanredni profesor pravnih studija u poslovnoj školi Terry College of Business.

Broj zemalja koje su zatvorene za tržišta kapitala među manjim, rizičnijim ekonomijama je na istorijskom vrhuncu.

“Nema puno dugova koji dospijeva sljedeće godine”, rekla je Carmen Altenkirch, analitičarka za suverena tržišta u razvoju u Aviva Investors. “Zemlja koja je vjerovatno najugroženija je Pakistan.”

5/ BRAZIL POD LULOM 2.0

Novoizabrani predsjednik Brazila Luiz Inacio Lula da Silva će preuzeti dužnost 1. januara, a tržišta već traže signale fiskalnog sidra za kontrolu potrošnje u najvećoj ekonomiji Latinske Amerike.

Kreatori politike istakli su inflatorne rizike koji proizlaze iz Da Silvinog predloga o potrošnji od 168 milijardi reala (31,6 milijardi dolara) kako bi se ispunila obećanja iz kampanje.

“Investitori žele znati da li je dug prema BDP-u u Brazilu eksplozivan ili pod pritiskom, da li ćemo uskoro dostići 100% duga prema BDP-u ili ga možemo stabilizovati u naredne dvije ili tri godine”, rekao je Gordian Kemen, šef EM Sovereign Strategy u Standard Chartered Bank.

6/ IZBORI U TURSKOJ

Turski predsjednik Tayyip Erdogan mogao bi se suočiti s najvećim političkim izazovom tokom svoje dvije decenije duge vladavine, dok se Turci kreću do glasačke kutije na izborima sa najvećim brojem glasača na tržištima u razvoju.

Zemlja se uhvatila u koštac s rastućim troškovima života i padom valute, pri čemu je lira posljednjih dana pala na rekordno nizak nivo u odnosu na dolar. Godine neortodoksne monetarne politike dovele su do toga da su mnogi investitori smanjili izloženost imovini zemlje. Promjena u rukovodstvu mogla bi označiti ključni preokret.

“Ovo je potencijalno najzanimljivija priča 2023. godine, na ovaj ili onaj način”, rekao je David Hauner, šef EM Cross-Asset Strategy & Economics, EMEA u Bank of America Global Research.

7/ IZBORI ŠIROM SVIJETA

Brojne druge zemlje sa tržištima u razvoju suočene su s izborima. Birači u najmnogoljudnijoj afričkoj državi Nigeriji biraju svog sljedećeg predsjednika u februaru, a sadašnji predsjednik Muhammadu Buhari neće učestvovati zbog ograničenja mandata.

U Latinskoj Americi, Argentina će održati predsjedničke izbore u oktobru. Dvostruka predsjednica i potpredsjednica Cristina Fernandez de Kirchner rekla je da “neće biti kandidat ni za šta” na opštim izborima, nakon što ju je argentinski sud osudio na šest godina zatvora u slučaju visoke korupcije.

U Poljskoj bi na izborima koji se očekuju na jesen birači mogli da svrgnu vladajuću nacionalističku stranku Pravo i pravda (PiS), što bi moglo da preoblikuje napete odnose Varšave sa Briselom.

Reuters/Investitor