2022. je ubila eru jeftinog novca. Šta nas čeka u narednim godinama?

Više od decenije nakon Velike finansijske krize 2008, centralne banke širom svijeta držale su niske kamatne stope u nastojanju da ožive ekonomiju.

Bilo je to doba jeftinog novca koje je podstaklo rizična ulaganja u neprofitabilne tehnološke dionice, sumnjive kriptovalute i skrivene IPO-e poznate kao SPAC. A kada je COVID pandemija udarila i centralne banke su udvostručile svoju labavu monetarnu politiku kako bi spriječile globalnu recesiju, što je pomoglo da se pogorša potpuno novi problem: inflacija.

Sada zvaničnici centralne banke širom svijeta podižu kamatne stope kako bi se suprotstavili visokim potrošačkim cijenama, piše Fortune i dodaje da je čak i Banka Japana — koja je bila pionir labavih monetarnih politika, uključujući stope od skoro nula — dopustila da svoje dugoročne kamatne stope rastu. Nagla promjena predstavlja novu eru za globalnu ekonomiju, tržišta i investitore koja će vratiti klasične poslovne aspekte poput profita i stabilnosti.

„Mislim da povremeno dođe do zaokreta u investicionom i ekonomskom dobu, a mi smo sada na jednom od njih nakon više od decenije skoro nulte kamatne stope“, kazao je Džordž Bol, predsjednik Sanders Morris Harrisa, investicione firme sa sjedištem u Hjustonu.

Bol je rekao da vjeruje da će američke kamatne stope u prosjeku biti mnogo “normalnijih” 3% u narednoj deceniji, što bi trebalo dovesti do konzervativnijeg pristupa investitora.

Ako postoji nova fraza za ovu novu stvarnost, to je “vraćanje u normalu”, rekao je za Fortune Tim Paljara, glavni investicioni službenik investicione savjetodavne firme CapWealth.

“Razvrnućemo mnoge spekulacije. Biće puno revalorizacije svega, od komercijalnih nekretnina do kriptovaluta”, smatra Bol.

Tokom protekle decenije, obećanje rasta bilo je dovoljno da se mnoge akcije povećaju. Zarada i održivi poslovni model mogli bi doći kasnije. Ali s rastućim kamatnim stopama, stručnjaci s kojima je Fortune razgovarao saglasili su se da će selektivniji i profitabilniji pristup investiranju biti neophodan u narednoj deceniji.

“Mogli biste jednostavno kupiti dionice tehnologije i otići na odmor,” rekao je Džon Hirtl, izvršni predsjednik Hirtle Callaghan & Co.

Rastuće kamatne stope povećavaju troškove zaduživanja i za preduzeća i za potrošače. To usporava ekonomski rast i smanjuje korporativne profite, stvarajući pritisak na neprofitabilne i visoko zadužene firme.

Bol tvrdi da će to značiti da će procjene ovih firmi biti mnogo niže nego što su danas.

Paljara je objasnio da rastuće stope takođe znače da će štedni računi i druga manje rizična ulaganja ponuditi bolje povrate nego što su imali u protekloj deceniji. Privlačnost većih prinosa i nedostatak rizika podstaknuće neke investitore da se odmaknu od klađenja na dionice.

„Ono što radimo je da destimulišemo špekulante, a podstičemo štediše. Tako da mislim da je to zaista pozitivno, čak i ako će tranzicija biti vrlo neravna”, naveo je Paljara.

Više kamatne stope oživljavaju stare prilike

Više kamatne stope bi takođe trebalo da ožive privlačnost ulaganja sa fiksnim prihodima i podstaknu klasični portfolio 60/40 – strategiju alociranja 60% vlasništva portfelja na akcije i 40% na obveznice.

Tokom protekle decenije mnogi investitori živjeli su pod motom da „nema alternative“ ulaganju u akcije ili TINA . Uz kamatne stope blizu nule, teorija je bila da su dionice jedina investicija koja nudi značajan povrat – ali to više nije slučaj.

“To više nije TINA, sada postoji alternativa. Obveznice vam daju pravi povrat po prvi put u 10 godina”, kaže Hirtl.

Rastući prinosi na obveznice znače da će se klasični portfolio 60/40 „povratiti“ u narednoj deceniji.

“I to nije iznenađujuće, jer je prije samo nekoliko mjeseci bilo naširoko izvještavano o smrti 60/40 portfelja”, objasnio je Bol. “Generalno, kada dobijete takvu vrstu naslova, to nije pravovremeno i nepromišljeno.”

Kao dio povratka klasičnom portfelju 60/40 u narednoj deceniji, Paljara je preporučio ulaganje u kratkoročne obveznice i visokokvalitetne korporativne kredite.

Uzbudljivi izgledi i zastrašujući izazovi

Iako bi sljedeća decenija mogla biti povratak u normalu za centralne banke i investitore, neki prognostičari upozoravaju da se globalna ekonomija suočava sa žestokim udarima koji bi mogli stvoriti scenario noćne more.

Nurijel Rubini, profesor emeritus na Poslovnoj školi Stern Univerziteta u Njujorku i izvršni direktor kompanije Roubini Macro Associates, tvrdi da bi rast javnog i privatnog duga mogao izazvati „stagflatornu dužničku krizu“. A prošlog mjeseca je čak rekao za Fortune da bi niz istovremenih “mega prijetnji” – uključujući klimatske promjene i preveliku državnu potrošnju – mogao dovesti do “još jedne varijante Velike depresije”.

Titan hedž fondova Stanley Druckenmiller takođe je u septembru upozorio na “veliku vjerovatnoću” da bi američko tržište dionica moglo biti “ravno” u narednih 10 godina, usljed globalne recesije i deglobalizacije.

Rubini i Druckenmiller tvrde da će rastuće tenzije između globalnih supersila usporiti trend globalizacije koji je decenijama omogućavao slobodan protok jeftinih roba i usluga. Ali Hirtl je rekao da vjeruje da globalizacija nije gotova.

“Samo je malo usporena. I dalje je tu”, smatra.

Hirtl tvrdi da su upozorenja o deglobalizaciji savršen primjer kako su prognostičari poput Rubinija i Druckenmillera previše fokusirani na kratkoročne “cikluse”.

“Dugoročna linija trenda je i dalje vrlo, vrlo pozitivna”, rekao je on, ukazujući na nedavna dostignuća u liječenju raka i fuzionoj energiji koja bi mogla u potpunosti promijeniti globalnu ekonomiju. „Stvarno, kao nikada ranije, svijet nije bio tako pozitivan prema trendu — možete gledati bilo koji parametar.”

A Hirtl nije jedini koji je bikovski raspoložen za budućnost investitora i ekonomije.

Bol je rekao da su predviđanja stagflacije “izazov” koji zanemaruju činjenicu da u ekonomiji ima više podataka i inovacija nego ikada. Nova era za tržišta predstavlja neophodno, iako bolno čišćenje, ali će globalna ekonomija biti bolja s druge strane, tvrdi on.

“Periodima euforije moraju slijediti periodi apstinencije. Povećanje učenja, znanja i brzina poboljšanja biće izuzetno. I na kraju će podstaknuti veće stope – i duže periode – ekonomskog rasta nego što smo navikli, zaista u posljednjih 100 godina”, vjeruje Bol.

Paljara je dodao da će sljedeća decenija biti “veoma uzbudljivo vrijeme za čovječanstvo”, a posebno za Amerikance.

“Ako izvršimo, ako odgovorimo na pravi način i počnemo djelovati na dvostruki način, to je zapravo uzbudljiv vremenski period za prosječnog Amerikanca koji želi uzlaznu mobilnost”, rekao je.