Poslovni trendovi, rizici i ljudi koje treba pratiti u 2023.

U ovo doba prošle godine kompanije su se pitale da li se nazire kraj pandemiji Covid-19. Zatim je u februaru Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, stvarajući velike probleme na tržištima od nafte i gasa do hrane i uznemirujući investitore širom svijeta.

Neke industrije su posebno pogođene ekonomskim preuređenjem: to je ono što treba očekivati u narednoj godini u korporativnom svijetu u sektorima od energetike do privatnog kapitala i tehnologije.

Energija

Godina 2023. mogla bi predstavljati novu eru u energetici  početak podijeljenog globalnog tržišta nafte. U protekle tri decenije, energija, posebno nafta, generalno je slobodno tekla širom svijeta do onoga ko da najbolju ponudu. Evropske i američke sankcije na ruski izvoz okrenule su to tržište naglavačke, u stvari ponovo podijelivši svijet između istoka i zapada.

Ruski izvoz energije koji je nekada išao u Evropu sada će se usmjeriti prema Indiji i Kini. Američki izvoz će ići u Evropu, a pošiljke sa Bliskog istoka mogu popuniti praznine u oba smjera. Kako ovaj novi sistem funkcioniše, da li režimi sankcija funkcionišu i ko ulazi u trgovinu ruskim energentima, dići će cijene u narednih 12 mjeseci, a potencijalno i godinama koje dolaze.

Najveći rizik

Vlasti u SAD-u i Evropi postepeno se kreću ka povećanju regulacije klimatskih ciljeva i izvještavanja o emisijama štetnih gasova. Američka komisija za hartije od vrijednosti u martu je predložila mjere koje bi natjerale kompanije da objave podatke o emisiji ugljenika u svojim godišnjim izvještajima. Prema nedavno usvojenom Zakonu o smanjenju inflacije, “višak” emisija metana u SAD-u će biti kažnjavan od 2024. U Evropi je u toku žalba Shell-a na značajnu odluku o njegovim ciljevima smanjenja emisija.

Ove godine će vjerovatno biti više sudskih sporova i većeg pritiska za povećanje regulative, sa direktnim posljedicama na to kako energetske kompanije planiraju, rade i izvještavaju.

Ljudi u fokusu

Wael Sawan ovog mjeseca preuzima kormilo u Shell-u, najvećoj evropskoj energetskoj kompaniji, zamjenjujući Bena van Beurdena koji je proveo devet godina kao izvršni direktor.

Sawan nasljeđuje kompaniju koja ostvaruje rekordne profite, ali se još suočava s velikim pitanjima o svojoj budućnosti. Zvanično, on je imenovan za primjenu strategije energetske tranzicije koju je razvio van Beurden. Ali čak i mala promjena u pristupu ili tonu bi imala značajne implikacije na sektor, s obzirom na veličinu i uticaj Shell-a.

U principu, Sawan mora da odluči da li da usmjeri veći dio ogromnog profita kompanije od ugljovodonika u energiju s niskim udjelom štetnih gasova ili da li trenutna kriza opravdava duže održavanje nivoa proizvodnje nafte i plina.

Šta bi bilo najveće iznenađenje?

Hoće li ijedna od najvećih zapadnih naftnih i gasnih kompanija značajno povećati svoja postojeća klimatska obećanja? Potrebni su mnogo agresivniji rezovi u proizvodnji i potrošnji fosilnih goriva da bi svijet imao šanse da zadrži zagrijavanje ispod 2 stepena Celzijusova. Međutim, prošlogodišnja energetska kriza oživjela je strahove o energetskoj sigurnosti, praveći priliku industrijskim grupama da se zalažu za nastavak ulaganja u naftu i gas tokom tranzicije.

Tehnologija

Vještačka inteligencija je napravila iskorak u mainstream sa “generativnim” sistemima koji pišu ili stvaraju slike koje izgledaju kao da potiču od čovjeka. S prilivom kapitala u sektor, pravi se trka da se ovi sistemi pretvore u temelj za novu računarsku platformu za masovno tržište.

ChatGPT, sistem za razgovore koji je OpenAI pokrenuo krajem 2022. godine, pokazao je kako bi ovaj novi oblik AI mogao transformisati način na koji ljudi rade sa računarima.

Predstojeća godina će vjerovatno donijeti razvoj na mnogim frontovima, budući da se mogućnosti generativnih sistema proširuju na područja kao što su proizvodnja videa i zvuka, i dok se tehnološke kompanije takmiče u primjeni tehnologije na svakodnevni rad, komunikaciju i zabavu.

Čovjek broj 1. po bogatstvu i pažnji koju izaziva

Ilon Mask. Treću godinu zaredom, Financial Times bira američkog biznismena kao tehnološkog tajkuna kojeg bi trebalo pratiti 2023. godine – iako ovaj put, možda iz sasvim pogrešnih razloga. Čak i ako ispuni obećanje da će se povući kao izvršni direktor Twittera, njegovo lično bogatstvo i gotovo stalno prisustvo u medijima garantuju da će ga njegove ludosti u kompaniji društvenih medija zadržati na naslovnicama.

Međutim, od veće važnosti za svijet tehnologije jeste pitanje hoće li se Mask vratiti onome što najbolje radi, pomažući da se električna vozila i svemirske rakete pretvore u važne nove industrije? Njegova ogromna raketa Starship uskoro bi mogla dobiti svoje prvo orbitalno probno lansiranje, što bi potencijalno otvorilo eru mnogo jeftinijih letova u svemir. I nakon pada cijene dionica od 63 odsto, dioničari Tesle će se nadati da će Mask u 2023. namjeravati da učvrsti svoje vođstvo na brzorastućem tržištu električnih vozila.

Najveći rizik

Ozbiljna promjena finansijske klime u 2022. već je snažno pogodila tehnologiju, puštajući vazduh iz balona u rastućim dionicama. Ovo bi se pogoršalo ako 2023. uslijedi ekonomski pad, koji će oštro prilagođavanje vrednovanja pretvoriti u široku propast u industriji.

Mnoge tehnološke kompanije već se bore da se nose s posljedicama buma, otpuštajući radnike i smanjujući ulaganja. Ekonomska kriza koja je pogodila i potražnju za njihovim proizvodima i uslugama natjerala bi mnoge kompanije da mnogo dublje sproedu rezove i zaprijete da će se mamurluk nakon Covida pretvoriti u potpunu tehnološku depresiju.

Sam razmjer najvećih tehnoloških divova čini ih sve težim za upravljanje. A sa regulatorima koji im dišu za vratom, postoji rizik da će viši menadžeri postati rasijani i pretjerano oprezni. Ima li boljeg odgovora nego da odvoje dijelove svog poslovanja i pokušaju da se vrate svojim preduzetničkim korijenima?

Privatni kapital

Divovi privatnog kapitala kao što su Blackstone, CVC i KKR smatraju se „kapitalom pacijenata“. Njihova sredstva mogu trajati desetak godina ili duže, dajući im luksuz da čekaju promjene na tržištima uzrokovane neočekivanim događajima kao što je rat u Ukrajini.

Vrijeme im sada postaje neprijatelj. Rastuće kamatne stope gotovo su udvostručile troškove kamata za mnoge portfolio kompanije sa leveridžom. To prenosi vrijednost na zajmodavce i stvara glavobolju kako se dug bliži.

Zamrznuta tržišta kapitala su u međuvremenu otežala prodaju preduzeća i vraćanje kapitala, stvarajući probleme nelikvidnosti za investitore i smanjujući veličinu čekova za nova sredstva. Sat otkucava i za vrednovanja. Grupe za otkup sporo smanjuju svoje portfelje kada tržišta padaju. Međutim, revizije na kraju godine mogu ih konačno natjerati da priznaju otpise zbog pada vrijednosti na javnom tržištu.

Najveći regulatorni rizik

Jonathan Kanter, šef antimonopolske jedinice američkog Ministarstva pravde, predvodi sveobuhvatnu reformu koja daje mnogo više pažnje privatnom kapitalu.

Kanter je zabrinut zbog veličine i uticaja industrije, rekavši za Financial Times „da vidimo promjenu svake generacije u načinu funkcionisanja tržišta“ i „prelomnu tačku koja se dešava jednom u vijeku, u smislu dosega korporativne moći”.

Njegov stroži pristup već je natjerao sklapače poslova da preispitaju spajanja i primorao brojne rukovodioce da daju ostavke sa preklapajućih mjesta u korporativnim odborima. To je uvodni čin za nešto mnogo veće što može da uslijedi.

Čovjek u fokusu

Orlando Bravo, milijarder, suosnivač Thoma Bravoa, istakao se svojom sposobnošću da prikupi kapital i brzo ga investira. Za otprilike dvije godine, njegova firma je prikupila više od 55 milijardi dolara i pristala da više od deset javnih softverskih kompanija preuzme privatno.

Bravo je ostao agresivan prošle godine, pristao je na otkupe sedam kompanija na berzi nakon ruske invazije na Ukrajinu. Sada će morati da pokaže da nije preplatio, jer su rastuće kamatne stope pogodile tehnološke procjene, a rastući troškovi finansiranja izjedaju novčane tokove.

Tržište poslovnog prostora

Niko koji se bavi komercijalnim nekretninama ne predviđa “mirne vode” u 2023. Pad je već počeo i očekuje se da će se pogoršati. Pitanje koje postavljaju analitičari i investitori je: koliko daleko će tržište pasti prije nego što dođe do nove ravnoteže?

Vlasnici kancelarija, prodavnica i skladišta širom sveta su računali kakav je uticaj pandemija imala na njihove stanare kada su ih prošle godine pogodile rastuće kamate.

Tržište se ponovo kalibrira jer se duga era jeftinog novca, koja je privukla toliko novih investitora u sektor od finansijske krize, drastično skraćuje.

Veći troškovi zaduživanja, inflacija i opasnost od recesije neke će stanodavce gurnuti na ivicu opstanka 2023. godine, a očekuje se da će prisilna prodaja početi ozbiljno u prvoj polovini godine, jer vlasnici nekretnina moraju refinansirati kredite po daleko višim stopama ili prodati imovinu kako bi ispunili zahtjeve investitora za otkup.

Kriptovalute

Nakon velikog tržišnog kraha u ljeto 2022. – definisanog otpuštanjem radnih mjesta, nesolventnostima i padom cijena tokena kao što su bitcoin i eter – industriju je u novembru ponovo potresao bankrot kripto mjenjačnice FTX.

Njen kolaps je potkopao jedno od svetih načela industrije: da je decentralizacija njena osnovna karakteristika i snaga. Nedavni podaci takođe ukazuju na koncentraciju i centralizaciju. Provajder podataka CryptoCompare otkrio je da Binance, najveća svjetska berza, ima više od 60 odsto udjela na spot i derivativnim kripto tržištima.

Kripto industrija je prošle godine izgubila niz nekada istaknutih preduzeća i pitanje decentralizacije će se vjerovatno ponovo postaviti 2023.

Ko je novi kriptolider

Propast Sama Bankman-Frieda znači da je problematičnom kripto prostoru potreban novi zagovornik.

Cathie Wood’s Ark Investment Management izgubio je skoro 50 milijardi dolara sredstava iz svojih fondova kojima se trguje na berzi od svog vrhunca 2021, ali otvoreni evanđelista bitcoina mogao bi postati nosilac industrije 2023. godine.

Nepokoleban kolapsom Bankman-Friedovog FTX-a u novembru, Wood je predvidio da će bitcoin biti procijenjen na milion dolara do 2030. godine.

Međutim, bitcoin je izdržao užasnih 12 mjeseci, izgubivši više od 60 odsto svoje vrijednosti od januara 2022. Ako se vodeći token u industriji oporavi ove godine, Woodova nepokolebljiva vjera u “remetilačke inovacije” neće mnogo zaostati.

Najveći rizik

Nakon kolapsa FTX-a, kripto berze su pod lupom potrošača i regulatora koji pitaju da li su finansijski stabilne.

Neke berze su se od tada obavezale na izdavanje dokaza o rezervama. Binance je saopštio da ima više od 60 milijardi dolara imovine, što je dovoljno da podmiri povlačenje kupaca.

Ipak, objelodanjivanja kompanije ne uključuju njene obaveze, što otežava utvrđivanje njenog finansijskog zdravlja. Na tržištu koje je sada opterećeno anksioznošću potrošača, stabilnost poslovanja kao što je Binance ostaje velika briga za regulatore i potrošače.

Šta bi bilo najveće iznenađenje?

Prije nego što je postao predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i berze (SEC), Gary Gensler je stekao određenu popularnost među kripto entuzijastima, jer je predavao kurs o blockchain tehnologiji na Massachusetts Institute of Technology.

Od tada, njegov čvrst regulatorni stav o kriptogramu izgubio je podršku među mnogim zagovornicima industrije. Bilo bi veliko iznenađenje kada bi ponovo naučili da ga vole.