Često trpi privatni život: Koliko svog vremena dajemo za posao?
Skraćeno radno vrijeme i fleksibilniji oblici rada, poput onih koji su korišćeni tokom krize izazvane kovidom 19, mogu biti od koristi privredi, preduzećima i radnicima i postaviti temelje za bolji i zdraviji balans između poslovnog i privatnog života, navodi se u najnovijem izvještaju Međunarodne organizacije rada (MOR) „Radno vrijeme i ravnoteža između posla i privatnog života širom svijeta”.
Studija, kako javlja Tanjug, razmatra dva glavna aspekta radnog vremena – samo radno vrijeme i njegov raspored, kao i uticaj na poslovni učinak i ravnotežu između posla i privatnog života radnika, prenosi Politika.
Izvještaj otkriva da značajan dio globalne radne snage radi duže ili kraće u poređenju sa standardnim osmočasovnim radnim danom (40 sati sedmičnog rada). Više od trećine svih radnika redovno radi više od 48 sati nedjeljno, dok petina globalne radne snage radi kraće (nepuno radno vrijeme), tj. manje od 35 sati nedjeljno. Pokazalo se i da će radnici u neformalnoj ekonomiji vjerovatnije imati ili duže ili kraće radno vrijeme od standardnog.
Studija analizira različite aranžmane radnog vremena i njihove efekte na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, uključujući rad u smjenama, rad po pozivu, kompresovane sate… U izvještaju se navodi i da su mjere protiv korona virusa pokazale da davanje radnicima veće fleksibilnosti u pogledu toga kako, gdje i kada rade može biti pozitivno, i za njih i za poslovanje, jer se na taj način poboljšava produktivnost. Nasuprot tome, ograničavanje fleksibilnosti donosi značajne troškove, uključujući povećanu fluktuaciju osoblja.
Takođe, izvještaj se osvrće na mjere odgovora na krizu koje su vlade i preduzeća koristili tokom pandemije da pomognu da organizacije funkcionišu i radnici budu zaposleni. Utvrđeno je da je povećani procenat radnika angažovanih sa skraćenim radnim vremenom upravo pomogao da se spriječi gubitak posla. Ističu se i dugoročne promjene: „Velika primjena rada na daljinu skoro svuda u svijetu gdje je to bilo izvodljivo promijenila je prirodu zaposlenja, a tako će biti najvjerovatnije i u doglednoj budućnosti”, navodi se u izvještaju MOR-a.
