“Inflacija će ostati još dugo, dugo…”
Ekonomista Nurijel Rubini, zbog svojih mračnih prognoza poznat kao “doktor Propast”, upozorio je da ćemo imati inflaciju još dugo, dugo – a za to možemo kriviti ratove, revoluciju robota i niz drugih katastrofa koje će mučiti globalnu ekonomiju.
“Inflacija je naglo porasla tokom 2022. kako u naprednim ekonomijama tako i u tržištima u razvoju. Strukturni trendovi sugerišu da će problem biti istrajan, a ne prolazan”, rekao je ekonomista u nedavnom tekstu za Project Syndicate.
Trendovi dolaze nakon teške godine za američku privredu, s cijenama koje su dostigle 41-godišnji maksimum u 2022. i još lebde znatno iznad Fed-ovog cilja od 2 odsto. Prema Rubiniju, malo je vjerovatno da će centralni bankari širom svijeta smanjiti inflaciju bez izazivanja ozbiljne recesije, što bi moglo predstavljati probleme za globalni finansijski sistem, s obzirom na to da su mnoga domaćinstva, banke i vlade jako zaduženi.
“Centralni bankari ne mogu ublažiti dužničku krizu bez smanjenja kamatnih stopa, što bi moglo pogoršati inflaciju. Taj ćorsokak mogao bi zadesiti globalnu ekonomiju majkom svih stagflatornih dužničkih kriza,” upozorio je Rubini, opisivajući finansijsku katastrofu koja za sobom povlači visoku nezaposlenost, visoku inflaciju, a u SAD nagli krah berze .
Rubini, koji je 2008. govorio o recesiji i poznat po svojim “predviđanjima proroka” na Wall Streetu, rekao je da je neka vrsta inflatorno-dužničke katastrofe neizbježna u ovom trenutku. To bi takođe moglo trajati godinama, upozorio je on, ukazujući na pet velikih problema u globalnoj ekonomiji koji bi mogli povećati cijene i državnu potrošnju, pogoršavajući nadolazeći krah:
Ratovi
Ruska invazija na Ukrajinu poremetila je lance snabdijevanja i već je potresla globalnu ekonomiju , ali bi se geopolitički sukob mogao proširiti svijetom, rekao je Roubini. On je ukazao na tenzije između SAD-a i drugih velikih sila, poput Bliskog istoka, Irana i Kine, a prethodno je upozorio da je Treći svjetski rat praktično već počeo.
Tenzije izazivaju mnoge sile gradeći svoju obalu vojnih zaliha, uključujući NATO, Evropu i SAD. Taj teret za nacionalne budžete mogao bi pogoršati ionako visok nivo duga i inflaciju, produživši finansijsku krizu.
Klimatske promjene
Globalna ekonomija takođe vodi rat protiv klimatskih promjena, čije bi rješavanje moglo biti skupo.
“Ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje mogli bi koštati trilione dolara godišnje u narednim decenijama, a glupo je misliti da će sve te investicije podstaknuti rast”, rekao je Rubini, dodajući da će nacije vjerovatno vremenom postati siromašnije.
“Značajan dio postojećeg kapitala moraće se zamijeniti, bilo zato što je zastario ili zato što je uništen klimatskim promjenama”, dodao je.
Nepredvidive bolest
Širenje COVID-19 nije gotovo, kao ni pandemije. Rubini predviđa da će razne epidemije postati sve češće i veće u budućnosti, dijelom zbog posljedica klimatskih promjena. To bi moglo značajno povećati državni dug dok lideri pokušavaju da se pozabave jednom krizom javnog zdravstva za drugom, istovremeno se suočavajući s troškovima za njegu starijih.
Revolucija robota
Globalna ekonomija će biti pogođena “globotikom”, kako je Rubini naziva, ili inovacijama koje proizlaze iz globalizacije i automatizacije. Dok neki tvrde da ti faktori podstiču ekonomski rast, oni predstavljaju veliku prijetnju “plavim i bijelim ovratnicima”, što znači da bi vlade mogle biti prisiljene da daju ogromne sume novca ako roboti, tehnologija vještačke inteligencije i drugi napredak izbace ljude iz radnih pozicija.
“Troškovi bi mogli biti veliki”, upozorio je Rubini.
On je procijenio da bi SAD mogle izgubiti oko 20% svog BDP-a ako vlada izdvoji osnovni prihod od 1.000 dolara po stanovniku mjesečno.
Nejednakost bogatstva
Nedostaci u bogatstvu izazivaju nemir među mladima i srednjom i radničkom klasom, rekao je Rubini, što bi liderima država moglo biti skupo da riješe.
“Da bi spriječile populističke režime da dođu na vlast i sprovode nepromišljenu, neodrživu ekonomsku politiku, liberalne demokratije će morati da potroše cijelo bogatstvo da ojačaju svoje mreže socijalne sigurnosti – kao što mnoge već rade”, rekao je.
Investitor
