Reutersova anketa: Globalna ekonomska perspektiva za 2023. smanjena, uprkos optimizmu tržišta

Globalni ekonomski rast će ove godine iznositi jedva 2 odsto, prema Reutersovoj anketi ekonomista koji su rekli da je veći rizik uticao na njihovo mišljenje, što je u suprotnosti sa raširenim optimizmom na tržištima od početka godine.

Pad cijena energije, usporavanje inflacije u većini ekonomija sa višedecenijskih maksimuma, neočekivano otporna ekonomija eurozone i ponovno otvaranje kineske ekonomije naveli su trgovce da spekulišu da će pad biti blaži.

To je povećalo svjetski indeks dionica MSCI-ja za gotovo 20% u odnosu na najniže vrijednosti u oktobru, dostigavši ​​u utorak najviši nivo u pet mjeseci, uprkos većem riziku da će centralne banke duže zadržati kamatne stope umjesto da ih smanje.

Ali ekonomisti generalno bili su mnogo manje optimistični, smanjivši prognoze rasta za ovu i narednu godinu sa 2,3% i 3,0% u anketi iz oktobra 2022. na 2,1% odnosno 2,8% sada.

Prognoza rasta za 2023. znatno je iza prognoze Međunarodnog monetarnog fonda od 2,7 odsto koja je objavljena u oktobru a očekuje se da će biti ažurirana sljedeće sedmice.

Najnovije ankete Reutersa na kojima je učestvovalo više od 500 ekonomista koji pokrivaju 45 ekonomija obavljene su od 5. do 25. januara. Više od dvije trećine ispitanika, 130 od 195, reklo je da je veći rizik za njihove izglede za svjetski rast to što će on biti čak i sporiji od onoga što trenutno očekuju.

Mnogo će zavisiti od toga koliko uspjeha najveće svjetske centralne banke mogu dobiti od jednogodišnjih istorijski agresivnih povećanja kamatnih stopa koje još nijesu završene. Puni uticaj povećanja stopa može potrajati godinu dana ili više, kako bi se odrazio na ekonomije.

„Tržište nastavlja da cijeni optimistični scenario da je inflacija dostigla vrhunac, a zatim naglo pala, ali ne i prešla u suprotni smjer“, rekli su tržišni stratezi iz Rabobanke, na osnovu relativno dobrih vijesti u podacima inflacije objavljenim u prvim nedjeljama ove godine.

Predviđanja inflacije za ovu godinu u skoro 80% ispitanih ekonomija, 35 od 45, poboljšana su u odnosu na oktobarsku anketu. U isto vrijeme, nije se očekivalo da će se stope nezaposlenosti mnogo povećati sa relativno niskih nivoa.

To, kako ocjenjuje Reuters, sugeriše da centralne banke nemaju prostora ni da razmotre snižavanje kamatnih stopa u skorije vrijeme.

Očekivalo se da će skoro sve glavne centralne banke zadržati kamatne stope stabilne do kraja ove godine, što je zaključak takođe u suprotnosti sa fjučersima na kamatne stope, koje očekuju ublažavanje u četvrtom kvartalu.

Očekivalo se da će Evropska centralna banka (ECB), Federalne rezerve SAD-a (Fed) i Banka Engleske (BoE) povećati kamatne stope na svakom od svoja sljedeća dva sastanka o politici, a zatim ih održati stabilnim tokom godine.

Dok se očekivalo da će ECB ostvariti veća povećanja stope od 50 baznih poena, predviđalo se da će Fed ići na manja povećanja od 25 baznih poena.

Predviđalo se da će BoE podići svoju kamatnu stopu za 50 baznih poena 2. februara na 4,00%, a zatim ostvariti povećanje od četvrtine procenta u martu prije pauze.

“Vidimo dobre razloge da vjerujemo da je pred globalnom ekonomijom još jedna teška godina”, kažu ekonomisti iz Citigroupa.

„Visoka inflacija i stroga monetarna politika će vjerovatno uticati na izglede i ne bismo se iznenadili da vidimo ponovno pooštravanje globalnih finansijskih uslova u narednim mjesecima”, dodali su.

Na pitanje da navedu najveću prijetnju globalnom ekonomskom rastu u 2023. godini, više od 85% ekonomista, 171 od 196, bilo je gotovo ravnomjerno podijeljeno između strože monetarne politike (njih 90) i stalno veće inflacije (njih 81). Petnaest njih je ukazalo na rat Rusije i Ukrajine, osam je istaklo korekciju cijene imovine, jedan je tipovao na ponovnu pojavu COVID-19, a jedan je rekao da su tržišta rada slabija nego što se očekivalo.