Tržišta centralnim bankarima: Ne vjerujemo vam

Saopštenja o politici centralnih banaka, koja su se nekada posmatrala kao pravilnik o tome kako bi tržišta trebalo da se kreću, više ne odjekuju tako jako kod trgovaca.

Uzmite u srijedu promjenu stope američkih Federalnih rezervi. Centralna banka je podigla svoju glavnu kamatnu stopu za 25 baznih poena na najviši nivo od 2007, nastavljajući borbu protiv inflacije.

Ipak, indeks S&P 500 je dostigao petomjesečni maksimum, jer su se trgovci odlučno fokusirali na ideju da će najuticajnija svjetska centralna banka uskoro promijeniti kurs.

Tržišta državnih obveznica su u međuvremenu nastavila da snižavaju stope do kraja godine kako se ekonomski ciklus okreće.

Evropska centralna banka (ECB) je u četvrtak ostvarila značajno povećanje od 50 baznih poena i obećala još istih za mart ali i dalje.

Tržišta eurozone su takođe ojačala. Indeks dionica Stoxx 600 dostigao je najviši nivo od aprila, prinos njemačkih 10-godišnjih obveznica pao je za 23 bps, što je najveći pad u skoro godinu dana, kako je cijena porasla. Italijanski prinosi zabilježili su najveći jednodnevni pad od kada je ECB pokrenula hitne stimulacije tokom krize COVID-19 2020.

“Možete pričati šta želite”

“Tržišta govore ‘možete reći šta želite upravo sada, znamo da ćete promijeniti svoju melodiju'”, rekao je Salman Ahmed, globalni šef makro i strateške raspodjele sredstava u Fidelity International.

Investitori su rekli da je ono što su centralne banke sada obećale manje važno za tržišta koja su već vođena uvjerenjem da je inflacija dostigla vrhunac. Tržišta takođe predviđaju da bi zakašnjeli efekat povećanja kamatnih stopa usporio globalnu ekonomiju, pri čemu će i jedno i drugo primorati povećanje stope da se preokrene kasnije tokom godine.

Trgovci očekuju da će Fed do kraja godine smanjiti stope najmanje dva puta. Iako je ECB zvučala jastrebovski, tržišta su smanjila očekivanja da će njena ključna stopa završiti na oko 3,25% sa 3,4%.

Predsjednik Fed-a Džerom Pauel rekao je u srijedu da “ne vidi da će ove godine smanjiti stope”. Predsjednica ECB-a Kristin Lagard rekla je da “imamo više terena za pokrivanje i nijesmo gotovi (s dodatnim povećanjem)”.

“Ono što vidite ovdje je tržište koje govori ‘OK, Fed će porasti, ali na kraju će morati da se vrati'”, ocijenio je Džefri Šerman, zamjenik CIO-a u DoubleLine Capitalu, koji upravlja imovinom vrijednom skoro 100 milijardi dolara, misleći na ublažavanje inflacije.

Ukupna inflacija u SAD pala je sa 40-godišnjeg maksimuma prošle godine na 6,5%. U zoni eura, pogođenoj energetskom krizom povezanom s ruskim ratom u Ukrajini, glavna inflacija je prošlog mjeseca smanjena na najmanje 8,5%.

Desetogodišnji prinosi na trezorske obveznice pali su za 50 baznih poena do sada ove godine na oko 3,3%, dok su prošle godine porasli za 236 baznih poena.

Dobar razlog

Centralni bankari imaju dobar razlog za oštre rasprave o daljim koracima, dok aktivna tržišta rizikuju da potkopaju njihove napore za pooštravanje.

„Oni su i dalje zvučali prilično jastrebovski, ali tržište im zapravo ne vjeruje“, rekao je Sebastijan Makaj, menadžer fonda za više sredstava u Invescu.

Tržišta takođe cijene scenario u kojem se velike ekonomije ohlade tek toliko da navedu centralne banke da odustanu od povećanja kamatnih stopa, a da pritom ne padnu u opasne recesije.

U međuvremenu, cijene akcija nakon ovonedjeljnih sastanaka centralnih banaka u SAD i Evropi nastavile su višemjesečni rast aktive. S&P 500 i evropski Stoxx indeks porasli su tako preko 8% od početka ove godine. Indeks američkih državnih obveznica Bank of America istovremeno je ojačao oko 3%.

Prinosi na zlato u Velikoj Britaniji su u međuvremenu takođe pali, nakon što je Banka Engleske u četvrtak signalizirala da se situacija mijenja dok se bori protiv visoke inflacije, a nakon što je ponovo podigla stope.

Obično se ne očekuje da će rizična imovina porasti uz državne obveznice, koje investitori koriste da zaštite svoje portfelje od ekonomskih padova. “Ipak, tržišta su nekako uspijevala da cijene najbolje”, rekao je Džozef Litl, glavni globalni strateg u HSBC-ovoj jedinici za upravljanje imovinom.

Državne obveznice, čije su isplate kupona realno smanjene inflacijom, jačale su u očekivanju šokova u cijenama energije i problema u lancu snabdijevanja uzrokovanih  antipandemijskim mjerama “koji će postati benigniji”, rekao je Litl. Akcije i korporativne obveznice, dodao je on, predviđaju da će ublažavanje inflacije “uhraniti korporativne profite”.

Neki investitori ipak vjeruju da tržišta takođe potcjenjuju puni uticaj monetarnog pooštravanja koje djeluje s vremenskim odmakom.

“Ovo zatezanje nije urađeno na planeti Mars. Ovo je urađeno na planeti Zemlji i neko za to mora da plati”, ocijenio je Ahmed iz Fidelityja.

Autori: Naomi Rovnick i Dhara Ranasinghe, Reuters, prevod i obrada: Investitor.me