Najveći izvori električne energije po zemljama u Evropi
Snabdijevanje električnom energijom postalo je vitalno za gotovo svaku evropsku naciju tokom protekle godine, jer se region udaljio od zavisnosti od uvoza ruskog goriva.
Dok mnoge zemlje postižu napredak u energetskoj tranziciji od fosilnih goriva, gotovo polovina evropskih zemalja i dalje zavisi od njih, kao primarnom izvoru proizvodnje električne energije.
Grafika Visual Capitalista prikazuje evropske zemlje prema njihovom najvećem izvoru proizvodnje električne energije, koristeći podatke iz mapa električne energije Međunarodne agencije za energetiku (IEA), zajedno sa pregledom ukupne proizvodnje električne energije u EU po izvorima u 2021.
Na mapi je Crna Gora označena plavom bojom, što znači da struju dominantno dobija iz hidroelektrana, odnosno obnovljivih izvora.
Evropa je stabilno prelazila na obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije, čineći značajan napredak u protekloj deceniji. U 2011. godini, fosilna goriva (nafta, prirodni gas i ugalj) činila su 49% proizvodnje električne energije u EU, dok su obnovljivi izvori energije činili samo 18%. Deceniju kasnije, obnovljivi izvori energije približavaju se nivou fosilnih goriva, pri čemu obnovljivi izvori čine 32% proizvodnje električne energije u EU u poređenju sa 36% fosilnih goriva 2021.
| Izvor | Udio u proizvodnji električne energije u EU (2011.) | Udio u proizvodnji električne energije u EU (2021.) |
|---|---|---|
| Nuklearna energija | 29% | 25% |
| Ugalj | 25% | 14% |
| Prirodni gas | 19% | 20% |
| Hidroenergija | 10% | 13% |
| Vjetar | 6% | 13% |
| Nafta i derivati | 5% | 2% |
| Solarna energija | 2% | 6% |
| Biogorivo | 4% | 5% |
| Ostalo | N / A | 2% |
Ekspanzija proizvodnje vjetra i sunca bili su primarni pokretači ovog pomaka ka obnovljivim izvorima energije, koji se kreće od samo 8% proizvodnje električne energije u EU u 2011. pa sve do 19% u 2021. Iako se ovo još čini malim, udio EU u proizvodnji električne energije iz vjetra i sunca je na prvom mjestu uz Okeaniju, u poređenju s drugim regionima svijeta.
Iako hidroenergija nema toliki udio kao drugi izvori, ona je najčešći primarni izvor proizvodnje električne energije u Evropi, koji igra važnu ulogu u obezbjeđivanju obnovljive energije.
Nuklearna energija je najveći pojedinačni izvor proizvodnje električne energije u EU i širom ostatka Evrope, uprkos njenom padu u posljednjih nekoliko decenija. Još 2001. godine nuklearna energija je činila jednu trećinu (33%) proizvodnje električne energije u EU, a u narednih 20 godina pala je na 25%.
Primarni izvori električne energije velikih evropskih država
Gledajući pojedinačne nacije, većina najvećih evropskih zemalja ima fosilna goriva kao najveći primarni pojedinačni izvor električne energije.
Njemačka i dalje u velikoj mjeri zavisi od energije iz uglja, koja je od 2017. do 2021. proizvodila 31% električne energije u zemlji. Uprkos zavisnosti od fosilnih goriva sa intenzivnim ugljenikom, proizvodnja energije vjetra i sunca zajedno činila je više njemačke proizvodnje električne energije sa 33% (23% za vjetar i 10% za solarnu energiju).
Francuska je najveća evropska ekonomija koja se prvenstveno oslanja na nuklearnu energiju, koja čini više od polovine proizvodnje električne energije u zemlji.
Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Holandija se prvenstveno napajaju prirodnim gasom. Dok je Italija najzavisnija sa 42% električne energije proizvedene prirodnim gasom, Holandija (40% ), a UK (38%) ne odstupaju mnogo.
Španija je druga priča među glavnim evropskim zemljama i svjedoči uspjehu u tranziciji ka obnovljivim izvorima energije. Dok je u periodu od 2017. do 2021. godine zemlja prvenstveno zavisila od prirodnog gasa (29%), u 2022. doprinos prirodnog gasa u proizvodnji električne energije pao je na 14%, kako je vjetar porastao i postao primarni proizvođač električne energije sa udjelom od 32%.
Ubrzavanje energetske tranzicije EU
Od ruske invazije na Ukrajinu, energetska nezavisnost u EU postala je prioritet, a zemlje su iskoristile priliku da ubrzaju svoju tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.
Novi izvještaj Ember-a naglašava kako je tranzicija postigla značajan napredak u 2022, sa solarnom i energijom iz vjetroelektrana (22%), koje su prvi put u proizvodnji električne energije pretekle prirodni gas (20%).
Dok je 2022. godine došlo do povećanja proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva u EU, Ember očekuje da će 2023. godine opasti za čak 20%. Ako EU može održati ovaj ubrzani odmak od fosilnih goriva, mapa primarnih izvora energije za proizvodnju električne energije mogla bi sadržavati mnogo više obnovljivih i niskougljičnih izvora energije u bliskoj budućnosti.