“Jednom štediš, uvijek štediš”: Voren Bafet kaže da generacijsko bogatstvo više nije ono što je bilo

Kada Voren Bafet, jedan od najcjenjenijih investitora na planeti, govori (ili piše), ljudi obraćaju pažnju. A budući da 92-godišnji izvršni direktor Berkshire Hathawaya ovih dana rijetko ima vremena za intervjue, njegovo godišnje pismo dioničarima njegovog mega konglomerata veliki je događaj na Wall Streetu.

Poznat po svojoj ljubavi prema podučavanju, Bafet obično koristi svoje pismo ne samo da raspravlja o Berkshireovim rezultatima, već i da savjetuje mlađe investitore, razlaže ključne teme na tržištu, a ponekad i kritikuje loše ponašanje izvršnih direktora. Ni ovogodišnje pismo nije bilo drugačije, jer je brief od 11 stranica započeo kratkim monologom o promjeni stavova o štednji i generacijskom bogatstvu.

U prošlosti, napisao je, uvriježena mudrost je bila da su ljudi štedjeli novac kako bi “održali svoj životni standard nakon penzionisanja”, a sav dodatni novac je onda prepušten porodici i prijateljima. Ali ovih dana, Bafet kaže da se pojavio novi trend i stavio je Berkshire Hathaway investitore na čelo “novog talasa”. Ukratko, ponosan je na to koliko su on i njegovi investitori postali filantropski orjentisani.

“Naše iskustvo je drugačije. Vjerujemo da su pojedinačni vlasnici Berkshirea uglavnom od sorti ‘jednom štediš, uvijek štediš’. Iako ovi ljudi dobro žive, na kraju većinu svojih sredstava daju filantropskim organizacijama”, napisao je.

Bafet je rekao da je njegov cilj u Berkshireu obogatiti takve “posvećene štediše”, koji će, zauzvrat, nakon smrti ostaviti većinu svog bogatstva u dobrotvorne svrhe. Ovi investitori nijesu zainteresovani za “izgradnju dinastije” kao mnogi od njihovih prethodnika, niti za fensi “pogledaj šta imam” poput automobila i nakita. Umjesto toga, njihov cilj je da izgrade bogatstvo i da dobro žive, kaže Bafet.

“Majmun vidi, majmun uradi”

Čini se da investitori Berkshire Hathawaya slijede Bafetove principe kada je riječ o njihovim pogledima na generacijsko bogatstvo i filantropiju. Godine 2006. investitor je odlučio da će “postepeno” poklanjati sve svoje dionice Berkshire Hathaway-a – koje čine većinu njegove neto vrijednosti od 106 milijardi dolara – odrekavši se izgradnje dinastije dajući sredstva svojoj djeci.

Zatim, 2010. godine, Bafet je pokrenuo “Giving Pledge” zakletvu, zajedno sa suosnivačem Microsofta Bilom Gejtsom, obećavajući da će donirati 99% svog bogatstva do kraja života. Njegov cilj je bio da ubijedi svoje kolege milijardere da slijede njihov primjer, a do sada ih je više od 120 pristalo i dalo svečani potpis na zakletvu.

Sada se čini da se Bafetovi vjerni sljedbenici u Berkshireu pridružuju trendu davanja – a milijarder je zadovoljan rezultatima. “Raspolaganje novcem razotkriva ljude”, napisao je. „Ko ne bi uživao da radi za akcionare poput našeg?“

Ali nijesu samo investitori iz Berkshirea ti koji mijenjaju mišljenje o “izgradnji dinastije”. Kako se produžava očekivani životni vijek i želja da se ostavi dobrotvorno nasljeđe, prenošenje bogatstva na sljedeću generaciju porodice izlazi iz mode.

Prema podacima kompanije za istraživanje tržišta Cerulli Associates, oko 84 biliona dolara moglo bi preći sa bejbi bumera na generaciju X i milenijalce tokom sljedeće decenije. Ali od toga je nekih 12 biliona dolara već usmjereno na filantropiju. A samo 37% bogatih odraslih Amerikanaca ima plan da svoje bogatstvo prenese na svoje porodice, prema Jasonu Van de Loou, šefu planiranja bogatstva i marketinga u Edelman Financial Engines.

„Kao roditelji, mučimo se kako da podržimo našu djecu“, rekao je on za CNBC u decembru, dodajući da među bejbi boomerima raste mišljenje „ja sam ovo zaradio i trebalo biste i vi“. Ovo može biti hladan tuš njihovoj djeci, koja uglavnom čine milenijumsku generaciju, s obzirom na to da su njujorške Federalne rezerve upravo otkrile da je dug od 3,8 biliona dolara akumuliran od strane trideset i nešto pripadnika te generacije dok se studentski krediti gomilaju. A sa istorijskim porastom cijena nekretnina, i milenijalci i generacija Z imaju daleko manje šanse da posjeduju kuću nego što su njihovi roditelji bili u istoj dobi.

Bilješke iz godišnjeg pisma Warrena Buffetta

Osim hvaljenja štedljivih stavova investitora Berkshire Hathawaya i njihove spremnosti da daju u dobrotvorne svrhe, posljednje Bafetovo pismo dioničarima sadržavalo je neke fascinantne sitnice o tržištima i ekonomiji.

Uprkos tvrdoglavoj inflaciji i rastućim kamatnim stopama, milijarder je dao optimističan ton pismu, tvrdeći da čak i usred straha od recesije, klađenje protiv američke ekonomije nikada nije dobra ideja.

„Ulažem već 80 godina. Uprkos sklonosti naših građana – gotovo entuzijazmu – prema samokritici i sumnji u sebe, još nijesam doživio vrijeme kada bi imalo smisla dugoročno se kladiti protiv Amerike”, napisao je. “I jako sumnjam da će bilo koji čitalac ovog pisma imati drugačije iskustvo u budućnosti.”

No, izvršni direktor Berkshirea takođe je ponudio “važno upozorenje” američkim menadžerima, tvrdeći da neki od njih manipulišu finansijskim rezultatima kako bi impresionirali analitičare, što bi moglo dovesti do ozbiljnih problema za investitore.

“Ta aktivnost je odvratna. Za manipulisanje brojevima nije potreban nikakav talenat: potrebna je samo duboka želja za obmanom. ‘I smjelo i maštovito računovodstvo’, kako mi je jednom jedan generalni direktor opisao svoju prevaru, postalo je jedna od sramota kapitalizma”, napisao je.

U maloj retrospektivnoj analizi, Bafet je tada sebe nazvao „tako-tako” menadžerom, tvrdeći da su njegovi „zadovoljavajući rezultati” od 1965. godine uglavnom rezultat desetak velikih ulaganja u stabilne kompanije poput Coca-Cole i American Express.

“U 58 godina upravljanja Berkshireom, većina mojih odluka o raspodjeli kapitala nije bila ništa bolja od tako-tako”, rekao je. “U nekim slučajevima, takođe, moji loši potezi su spaseni veoma velikim dozama sreće.”

Bafet je rekao da je lekcija za investitore u njegovim greškama jednostavna: potrebno je samo nekoliko dobitnih investicija da bi se „učinilo čudo“.

„Korov uvene u značajnoj mjeri kako cvijeće cvjeta. I, da, pomaže da počnete rano i doživite svoje 90-e”, naveo je čuveni investitor.

Fortune/Investitor