Koliko su zdrave državne intervencije: “Najbolja borba za niske cijene je otvaranje tržišta za nove učesnike”
Državne intervencije na tržištu su veoma opasne, jer intervencionizam u jednom sektoru može otvoriti vrata intervencionizmu u drugim sektorima, smatra direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP), dr Jadranka Kaluđerović.
Komentarišući akciju ,,Stop inflaciji“, koju je pokrenulo Ministarstvo ekonomije, poručila je da je najbolja borba za niske cijene potpuna liberalizacija i otvaranje tržišta za nove učesnike, jer samo konkurencija može da dovede do pada cijena.
Loši signali
“Politika čestog državnog intervencionizma nas vraća na plansku ekonomiju, koja se pokazala kao neefikasan način regulisanja upotrebe resursa u ekonomiji i stvaranja nove vrijednosti. Moramo znati da su cijene najvažniji tržišni signal na osnovu kojeg i potrošači i proizvođači donose odluke. Ukoliko se tim signalom manipuliše, ni proizvođači, ni potrošači neće donositi efikasne ekonomske odluke”, kazala je Kaluđerović Pobjedi i naglasila da je to na dugi rok veoma loše za ekonomiju i umanjuje njen razvojni potencijal.
“Zato je uvijek bolje i efikasnije, mjere podrške direktno usmjeriti na one kojima su potrebne i neophodne, kroz na primjer kratkoročne subvencije, kako se tržišni mehanizmi ne bi narušili i kako bi pomoć dobili oni kojima je najpotrebnija”, rekla je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, cijene, marže, položaj kompanije na tržištu, ukoliko su rezultat zdrave tržišne utakmice, nijesu problem.
“Ukoliko su pak rezultat uplitanja države, kontrole ili davanja posebnih prava, štete ekonomskom razvoju. S toga je, na srednji i na dugi rok, najbolja borba za niske cijene potpuna liberalizacija i otvaranje tržišta Crne Gore za nove učesnike. Samo konkurencija može da dovede do snižavanja cijena, boljeg kvaliteta proizvoda i većih mogućnosti za potrošače”, istakla je Kaluđerović.
Navela je da u uslovima visoke inflacije sve države odnosno vlade pokušavaju da donesu odluke kojima bi, na neki način smanjili negativan uticaj rasta cijena na standard stanovništva.
Intervencije
“I zemlje eurozone i zemlje EU sprovode neke mjere za ublažavanje uticaja inflacije. Najčešće se svrstavaju u tri osnovne grupe: smanjenje poreza, limitiranje cijena i direktna pomoć najugroženijima kroz subvencije ili direktna davanja. Tako da se neke od odluka naše Vlade ne razlikuje mnogo od odluka koje su u prethodnoj godini donosile i vlade drugih zemalja”, kazala je Kaluđerović Pobjedi.
Prema njenim riječima, ustalila se praksa da u krizi građani očekuju reagovanje Vlade, a Vlada sprovode mjere kako bi ispunila ta očekivanja.
“O posljedicama rijetko ko razmišlja. Bez obzira na krizu, loše su sve veće i sve češće intervencije Vlade na tržištu. Takve intervencije su veoma opasne, jer intervencionizam u jednom sektoru može otvoriti vrata intervencionizmu u drugim sektorima. Ukoliko dozvolimo da se danas određuju cijene, marže ili profiti u prehrambenim lancima, onda možemo očekivati da će se to desiti i u drugim lancima snabdijevanja i u drugim granama privrede”, upozorila je Kaluđerović, ističući da na tržištu postoje prodavci/proizvođači i kupci koji imaju različite interese.
“Kada država jednom počne da uređuje njihove međusobne odnose nalazi se u velikom problemu, kome i kako da pomogne. Jer pomažući potrošačima, na primjer ograničavanjem cijena, negativno utičete na poslovni rezultat preduzeća”, kazala je Kaluđerović.
Vlada je i lani intervenisala ograničavanjem marži za brašno, šećer, ulje i so, ukidanjem PDV na brašno i ulje, a kasnije na hljeb, te smanjenjem na sedam odsto za so.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je prošle sedmice saopštio je da se mora ponovo reaktualizovati ograničavanje trgovačkih marži. On je optužio maloprodajne lance da su najveći profiteri posljednjih godina.
“Korijeni su u nezajažljivom profitu vlasnika maloprodajnih lanaca koji su iskoristili rast energenata i inflacije da podignu cijene. A kada su cijene pale, nije bilo ni elementarne odgovornosti da se te cijene vrate”, saopštio je Damjanović prošle sedmice.
