Goldman Sachs: Vještačka inteligencija bi mogla zamijeniti ekvivalent od 300 miliona radnih mjesta

Vještačka inteligencija (AI) mogla bi zamijeniti ekvivalent od 300 miliona poslova s ​​punim radnim vremenom, navodi se u izvještaju investicione banke Goldman Sachs.

To bi moglo zamijeniti četvrtinu radnih mjesta u SAD i Evropi, ali može donijeti novi kvalitet i bum produktivnosti, što bi na kraju moglo povećati ukupnu godišnju vrijednost roba i usluga proizvedenih na globalnom nivou za 7%, zaključak je izvještaja.

Generativna AI, sposobna da kreira sadržaj koji se ne razlikuje od ljudskog rada, predstavlja “veliki napredak”, kaže se u izveštaju.

BBC piše da britanska Vlada želi da promoviše ulaganja u AI, za koju kaže da će “na kraju dovesti do produktivnosti u cijeloj ekonomiji” i pokušala je uvjeriti javnost u njen pozitivan uticaj.

“Želimo da budemo sigurni da AI dopunjava način na koji radimo u Velikoj Britaniji, a ne da ga ometa – poboljšavajući naše poslove, a ne da ih oduzima”, rekla je sekretar za tehnologiju Mišel Donelan za Sun.

U izvještaju se navodi da će se uticaj AI razlikovati u različitim sektorima – 46% zadataka u administrativnim i 44% u pravnim profesijama moglo bi biti automatizirano, ali samo 6% u građevinarstvu i 4% u održavanju.

BBC News je ranije izvještavao o zabrinutosti nekih umjetnika da bi AI generatori slika mogli naštetiti njihovim izgledima za zapošljavanje.

‘Manje plate’

“Jedina stvar u koju sam siguran je da ne postoji način da se zna koliko će poslova biti zamijenjeno generativnom vještačkom inteligencijom”, rekao je za BBC News Karl Benedikt Frej, budući direktor škole Oxford Martin, Univerziteta u Oksfordu.

„Ono što ChatGPT radi, na primjer, omogućava većem broju ljudi s prosječnim vještinama pisanja da prave eseje i članke. Novinari će se stoga suočiti sa većom konkurencijom, što bi smanjilo plate, osim ako ne vidimo veoma značajan porast potražnje za takvim poslom. Razmislite o uvođenju GPS tehnologije i platformi poput Ubera. Odjednom, saznanje da su sve ulice u Londonu imale mnogo manju vrijednost – i tako su sadašnji vozači doživjeli velika smanjenja plata kao odgovor, od oko 10% prema našem istraživanju. Rezultat su bile manje plate, a ne manje vozača”, naveo je Benedikt Frej.

Tokom narednih nekoliko godina, prema njegovim riječima, generativni AI će vjerovatno imati slične efekte na širi skup kreativnih zadataka.

‘Prstohvat soli’

Prema istraživanju koje citira izvještaj, 60% radnika je u zanimanjima koja nijesu postojala 1940. godine. Ali druga istraživanja sugerišu da su tehnološke promjene od 1980-ih brže raselile radnike nego što su stvorile radna mjesta.

A ako je generativna vještačka inteligencija kao prethodni napredak informatičke tehnologije, zaključuje se u izvještaju, to bi moglo smanjiti zaposlenost u bliskoj budućnosti.

“Dugoročni uticaj AI, međutim, bio je veoma neizvestan”, rekao je izvršni direktor istraživačkog centra Resolution Foundation Torsten Bell za BBC News, “tako da bi sva čvrsta predviđanja trebalo uzeti sa velikim ‘prstohvatom soli'”.

“Ne znamo kako će se tehnologija razvijati ili kako će je firme integrisati u načine na koji rade”, rekao je.

„To ne znači da AI neće poremetiti način na koji radimo – ali bismo se trebali fokusirati i na potencijalne dobitke životnog standarda od produktivnijeg rada i jeftinijih usluga, kao i na rizik od zaostajanja ako druge firme i ekonomije bolje se prilagođavaju tehnološkim promjenama.”