Radović ostao bez odštete od 1,5 miliona eura

Vijeće sudija Vrhovnog suda Radojke Nikolić, Tatjane Ljujić, Jelene Čabarkape, Zorana Šćepanovića i Katarine Đurđić potvrdilo je stavove nižestepenih sudova da Glavni grad nije odgovoran za kašnjenje izgradnje luksuznog poslovno-stambenog objekta podgoričke Zetagradnje u centru kod gradskog stadiona.

Time je, kako piše Pobjeda. stavljena tačka na višegodišnji sudski postupak, u kojem je ova kompanija tražila odštetu od 1,54 miliona eura, od čega se 926,2 hiljade eura odnosilo na izgubljenu dobit, a ostalo na naknadu za eksproprijaciju, zakup opreme, angažovanje radnika, režije i obezbjeđenje gradilišta.

Zetagradnja, u vlasništvu podgoričkog biznismena Blagote Baće Radovića, krivila je Opštinu zbog dvogodišnjeg kašnjenja navodeći da u momentu oglašavanja prodaje gradskog zemljišta nije bila vlasnik cjelokupne urbanističke parcele, zbog čega su na uknjižbu čekali sedam mjeseci. Od izdavanja građevinske dozvole do početka radova prošlo je skoro dvije godine, jer nije bila izmještena kanalizacija niti su uklonjeni objekti sa parcele. Iz Glavnog grada su ukazivali da su zahtjev za parcelaciju podnijeli prije oglašavanja prodaje zemljišta, ali da je Uprava za nekretnine po tome postupila tek poslije godinu, iako je rok bio 30 dana. Na to nijesu mogli uticati, imajući u vidu da je riječ o državnom, a ne organu lokalne samouprave. Ukazivali su da je Zetagradnja znala prije potpisivanja ugovora da parcelacija nije sprovedena.

Prihvaćen je nalaz vještaka građevinske struke koji je utvrdio da objekti predviđeni za rušenje nijesu onemogućavali, već otežavali izvođenje radova. Ocijenili su da je bez osnova zahtjev Zetagradnje da im se nadoknadi 110 hiljada eura plaćenih za eksproprijaciju, jer taj novac nije isplaćen u ime grada. Potvrđen je stav nižestepenih sudova da je Uprava za nekretnine državni, a ne organ lokalne uprave, pa nema odgovornosti grada, koji je svoju obavezu ispunio podnijevši katastru zahtjev za parcelaciju prije zaključenja ugovora sa ovom kompanijom, pa nije mogao predvidjeti štetu po Zetagradnju, tim prije što su se u dva navrata obraćali katastru i dokazali da su savjesna strana.

Ovaj postupak trajao je skoro deceniju, a prvobitno je Zetagradnji dosuđeno šest miliona eura, da bi u ponovljenom postupku uskladili odštetni zahtjev sa nalazom finansijskog vještaka.