Kamaraši: Borba Crne Gore za investitore mora biti odlučnija i bolja

Budućnost Crne Gore kao investicione destinacije umnogome će odrediti spremnost nadležnih institucija da kreiraju jasnu strategiju za privlačenje investitora. Strategija se mora fokusirati na održivi razvoj i jačanje konkurentnosti što su i strateški pravci budućeg razvoja ekonomije. Primjena pomenute strategije u potpunosti treba da bude oslobođena bilo kakvih periodičnih političkih ili drugih uticaja – ona mora predstavljati putokaz ka iskrenom opredjeljenju da u Crnu Goru dovedemo i zadržimo kredibilne investitore koji će mogućnosti o kojima govorimo pretvoriti u uspješne projekte.

Ovo je kazao Tamaš Kamaraši, izvršni direktor Crnogorske komercijalne banke (CKB) novi je i predsjednik Savjeta stranih investitora Crne Gore.

“Vjerujem u investicione potencijale Crne Gore. Moj stav potvrđuje činjenica da imamo uspješne projekte iza kojih stoje inostrane kompanije koje su prepoznale mogućnosti koje ova zemlja nudi. Njihovo poslovanje danas je kvalitetno, održivo i pokazuje veliki nivo otpornosti na različite negativne uticaje. Ne treba zaboraviti i učinak tih projekata na uslove života i rada šire društvene zajednice na području u okviru kojeg su prisutni”, naveo je Kamaraši u novoj Bijeloj knjizi o poslovnom ambijentu koju Savjet objavljuje godišnje.

On je rekao da s jedne strane stoje izrazito pozitivni primjeri Crne Gore, ali i oni koji možda nijesu isporučili rezultat kakav smo očekivali.

“Mogućnosti i resursi kojima Crna Gora raspolaže su neupitni, ali nijesu dovoljni. Danas imamo mnogo zemalja koje žele da privuku strane investitore i koje dosta ulažu da osiguraju što bolje uslove za one koji žele da investiraju. Tu izuzetno zahtjevnu i važnu utakmicu Crna Gora mora početi da igra odlučnije i bolje, istakao je Kamaraši.

Rekli ste da Vlada Crne Gore mora raditi na osmišljavanju novih politika privlačenja stranih investitora. Koje su to politike i ima li primjera dobrih praksi?

“Usaglašavanje sa EU regulativom i postizanje stabilnog okruženja za poslovanje različitih privrednih subjekata ostaje svakako jedan od prioriteta. Jedna od budućih politika mora biti usmjerena na učinkovitije rješavanje problema teritorijalnog dizbalansa u kontekstu zastupljenosti stranih investicija na teritoriji Crne Gore. Mislim da je ovo pitanje od opšteg značaja za cjelokupno društvo, ne samo za strane ili domaće investitore. Ponoviću da imamo uspješne projekte koji su podigli kvalitet života u nekim krajevima zemlje i ne vidim zašto ovaj princip ne bi bio primjenljiv na nivou cijele države. Siguran sam da kroz uspostavljanje posebnih fondova ili kreiranje fiskalne politike koja bi pružila izvjesne olakšice investitorima, možemo napraviti značajne pomake i postaviti osnove za ujednačen razvoj.

Takođe, nadam se da će se u narednom periodu odgovarajuća pažnja posvetiti razvoju i boljoj iskorišćenosti ljudskog kapitala. Formalno prepoznavanje znanja i tehnologija koje donose strani investitori može imati ključnu ulogu u ovom procesu koji je osnova svakog napretka kojem težimo. Ovdje opet dolazimo do značaja ranije pomenute strategije koja nam može pomoći da prepoznamo i implementiramo kvalitetne prakse drugih država koje su uspješno riješile neke od izazova o kojima sam govorio.

Šta vam daje nadu u 2023. godini koja će vjerovatno biti jednako teška kako i ova za nama?

U Savjetu stranih investitora posebno se oslanjamo na ocjene međunarodnih finansijskih institucija. U njihovim predviđanjima se ne očekuje ulazak Crne Gore u recesiju, dok će BDP ostati u pozitivnoj zoni, uprkos najavljenom manjem procentu rasta. Ne bih zanemario ni činjenicu da je Crna Gora nezavisna od tokova globalnog energetskog snabdijevanja što može otvoriti neke nove prilike koje u konačnici mogu pozitivno uticati na platni bilans s inostranstvom. Ne treba zanemariti ni da posljednjih godina živimo ili osjećamo posljedice svih izazova sa kojima smo se suočili – od javnozdravstvene krize do situacije prouzrokovane ratom u Ukrajini. To je dodatno motivisalo sve koji imaju održive poslovne modele da kreiraju planove koji će im pomoći da ostvare odgovarajuće poslovne rezultate, a među njima su svakako i naši članovi. Većina Budućnost Crne Gore kao investicione destinacije će u mnogome odrediti spremnost nadležnih institucija da kreiraju jasnu strategiju za privlačenje investitora.

Jačanje trenda povećane finansijske discipline i učinkovitije suzbijanje sive ekonomije, daće dodatnu snagu bankarskom sektoru da bude još veći pokretač i podrška razvojnim projektima Sa izvjesnim optimizmom gledam na 2023. godinu i mislim da smo dovoljno osnaženi da pronađemo način da stvorimo prilike od situacija koje načelno ne percipiramo kao pozitivne i motivišuće.

Jedna od budućih politika mora biti usmjerena na učinkovitije rješavanje problema teritorijalnog dizbalansa u kontekstu zastupljenosti stranih investicija na teritoriji Crne Gore. Siguran sam da kroz uspostavljanje posebnih fondova ili kreiranje fiskalne politike koja bi pružila izvjesne olakšice investitorima, možemo napraviti značajne pomake i postaviti osnove za ujednačen razvoj.

Večina njih je kreirala mehanizme koji se mogu brzo aktivirati u slučaju neočekivanih pritisaka. Dakle, sa jednom dozom umjerenog optimizma gledam na 2023. godinu i mislim da smo dovoljno osnaženi da pronađemo način da stvorimo prilike od situacija koje načelno ne percipiramo kao pozitivne i motivišuće.

U skoroj prošlosti se vrlo često dešavalo da mala ekonomija kakva je crnogorska jako osjeća turbulencije na
globalnim tržištima i bilježi i snažno poniranje i uspon BDP. Iako se očekivalo da će rat u Ukrajini ugroziti turizam to se nije desilo. Da li očekujete da će Crna Gora nastaviti da prosperira od priliva digitalnih nomada i
investitora iz Rusije i Ukrajine?

Turbulencije koje se osjećaju zbog situacije na globalnim tržištima posljedica su, prije svega, nedovoljne diversifikovanosti crnogorske ekonomije. Evidentno je da su situacija u Ukrajini i druge okolnosti učinile da određeni broj ljudi ovdje nastavi svoj život i poslovanje. U tome vidim priliku da dodatno diversifikujemo domaću ekonomiju i smanjimo postojeću usmjerenost na mali broj djelatnosti.

Nadam se da će biti razumijevanja da ono što je dijelom posljedica trenutnog stanja pretvorimo u standard i da će se trend privlačenja stranih investitora i digitalnih nomada nastaviti i onda kada se okonča trenutna politička i bezbjednosna kriza u Evropi što svi, siguran sam, iskreno priželjkujemo.

Kao i u mnogim drugim zemljama i Crna Gora je iskusila inflaciju. Koliko je to uticalo na makroekonomsku
stabilnost i predvidljivost poslovanja?

Crna Gora je uvozno orijentisana zemlja, tako da je dio inflatornih pritisaka koje osjećamo posljedica te činjenice i fiskalnih mjera koje su sprovedene u sistemu javnih finansija. Međutim, naglasio bih da su evidentni značajni pomaci u kvalitetu dostupnih podataka što utiče i na blagovremeno ažuriranje prognoza domaćih i međunarodnih institucija.

U tome vidim šansu da se brže prilagodimo uticajima kojima možemo biti izloženi u domaćim i globalnim okvirima. Otvara se značajan prostor da kreiramo mehanizme koji će nam pružiti učinkovitije upravljanje i planiranje što je izuzetno važna pretpostavka za ostvarivanje poslovnih ciljeva.

U prethodnom periodu bankarski sistem je ostao stabilan, a nekvalitetni krediti nijesu značajno porasli u 2022. godini. Imaju li banke dovoljno posla kada je riječ o kvalitetnijim klijentima?

Stanje u bankarskom sektoru potvrđuje da sigurno ima dovoljno kvalitetnih poslovnih prilika. Iskoristio bih priliku da istaknem da su ohrabrujući nagovještaji povećane finansijske discipline, ali se nadam još odlučnijim koracima nadležnih institucija u pogledu suzbijanja sive ekonomije. Uz jačanje trenda povećane finansijske discipline i učinkovitije suzbijanje sive ekonomije, daćemo dodatnu snagu bankarskom sektoru da bude još veći pokretač i podrška razvojnim projektima, jačanju ekonomije i kreiranju novih atraktivnih poslovnih prilika.

Zastoj u razvoju digitalizacije i e-uprave

Koliko je u međuvremenu u Crnoj Gori napredovala e-uprava i digitalizacija uopšte, pa i u bankarskom sektoru?

Nažalost, uprkos određenim razvijenim i dostupnim rješenjima, već izvjesni period imamo zastoj kada je riječ o digitalizaciji i e-upravi. Ako pogledate bankarski i komercijalni sektor, vidjećete da su klijentima na raspolaganju različiti digitalni servisi. Broj aktivnih korisnika ovakvog tipa servisa svakodnevno raste i time se fokus poslovanja mnogih kompanija upravo bazira na značajnim unapređenjima i ulaganjima u ovaj vid ponude.

Klijenti se okreću digitalnim proizvodima zbog brzine, uštede vremena i niza povoljnosti koje tako ostvaruju. S tim u vezi, sasvim je opravdano očekivanje da građani značajan dio obaveza i poslova vezanih za sistem lokalne ili državne uprave mogu obaviti onlajn putem. Nadam se konkretnijim pomacima u vremenu koje je pred nama što će sigurno doprinijeti boljoj percepciji Crne Gore kao investicione destinacije.

Na pitanje o strukturi Bijele knjige za ovu godinu, Kamaraši je kazao da će u najvećoj mjeri ostati ista, posebno u dijelu ocjenjivanja privrednih sektora, prije svega telekomunikacija/ICT, bankarstva/finansija, turizma, proizvodnje/energetike, trgovine/maloprodaje i transporta/logistike, kako bismo mogli da pratimo dvanaestogodišnji trend i ukažemo na unapređenje odnosno nazadovanje zavisno od ocjene kompanija članica koje posluju u svojim sektorima.

“I ovo izdanje Bijele knjige sadržaće ocjene koje se odnose na pojedinačne kategorije od značaja, i to tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje, korporativno upravljanje i vladavina prava. Ovo su takođe oblasti čije ocjenjivanje se vrši dvanaestu godinu zaredom. U dijelu dodatnih pojedinačnih kategorija za ocjenjivanje, riječ je o šest kategorija koje su uvedene 2016. godine i odnose se na propise o javno-privatnom partnerstvu, javne nabavke, digitalizaciju javnih usluga, sivo tržište i inspekcije, ljudski kapital i propise o zaštiti ličnih
podataka.

Zadržaćemo i evaluaciju regulatornog okruženja u Crnoj Gori uz definisanje preporuka za njegovo unapređenje u resornim oblastima. Potrudili smo se da poseban osvrt damo na proces usvajanja i sprovođenja zakona, efikasnost javne uprave, digitalizaciju javnih usluga, sivu ekonomiju, oporezivanje i fiskalitete na lokalnom nivou”, rekao je Kamaraši.

Bijelu knjigu Savjeta stranih investitora za ovu godinu možete preuzeti ovdje (PDF)