Efekat Mona Lize: Kako objasniti zagonetku svjetske ekonomije?

Šta radi Mona Liza? Na prvi pogled izgleda da se misteriozna dama na najpoznatijoj slici na svijetu smiješi. Pogledaj ponovo i njen osmijeh nestaje. Kada se sljedeći put ponovo pojavi, to je drugačija vrsta osmjeha. Leonardo da Vinči je postigao ovaj dvosmislen efekat upotrebom sfumato-a, gdje je zamaglio linije oko Mona Lizinog lica. Bez obzira koliko puta pogledate, nijeste sigurni šta se dešava.

Ekonomija nakon pandemije je poput Mona Lize. Svaki put kada je pogledate, vidite nešto drugačije. Nakon haosa u bankarskoj industriji, mnogi analitičari su sada uvjereni da svjetska ekonomija ide ka recesiji “tvrdog slijetanja”. Čini se da malo ko očekuje scenario „ne-slijetanja“, u kojem ekonomija ostaje neometana zbog rastućih kamatnih stopa – rašireno mišljenje prije samo nekoliko sedmica, i ono je samo po sebi zamijenilo uobičajeni stav krajem prošle godine da je blaga recesija izvjesna.

Ukratko: predviđanje je rijetko kada bilo teže. U prošloj godini raspon očekivanja analitičara za kvartalni rast američkog BDP-a bio je dvostruko širi nego u 2019. Riječ “neizvjesnost” pojavljuje se više od 60 puta u MMF-ovom novom izvještaju o globalnim ekonomskim perspektivama, otprilike duplo više nego u aprilu i oktobru 2022.

Kada je nastupila bankarska panika, niko nije imao ni najmanju ideju šta će Federalne rezerve učiniti sa kamatnim stopama u martu — neki investitori su očekivali rast kamatnih stopa, neki bez promjene, neki rez — a sljedećih nekoliko sastanaka izgledaju jednako nepredvidivo. Na posljednjem sastanku Evropske centralne banke (ECB) o monetarnoj politici prošlog mjeseca, Kristin Lagard, njena predsjednica, bila je otvorena o ulozi svoje institucije. „U ovom trenutku nije moguće odrediti kojim će putem dalje ići“, rekla je ona.

Zvanični statističari se bore da shvate realnu sliku ekonomije i pravac u kojem se kreće. Naravno, oni ažuriraju svoje procjene brojnih parametara, od BDP-a do zaposlenosti. Ali nešto se duboko promijenilo. Revizije procjene rasta BDP-a u eurozoni su četiri puta veće od uobičajenih. U martu je i britanski statistički zavod objavio velike revizije. Saopštenje je pokazalo da su stvarna poslovna ulaganja u skladu sa nivoom prije pandemije, a ne 8% ispod, kako se prethodno vjerovalo. Prošlog mjeseca australijski statističari su više nego prepolovili svoju procjenu rasta produktivnosti za treći kvartal 2022. Te godine, Američki biro za statistiku rada izdao je reviziju svoje procjene platnih spiskova koji nijesu poljoprivredna djelatnost (bez prilagođavanja sezonalnosti) od 59.000 mjesečno između prve i treće procjene, u poređenju sa 40.000 u 2019.

Manji uzorci u istraživanjima. Šta se dešava?

Šta se dešava? Možda je svijet jednostavno nestabilniji. U protekloj godini Evropa je doživjela najveći rat u posljednjih sedam decenija, zastoje u lancu snabdijevanja, energetsku krizu i bankarsku paniku. Ostatak bogatog svijeta bio je samo malo stabilniji.

Ipak, u igri su i dublje ekonomske promjene i potresi. Prve se odnose na poremećaje u vezi s covid-19 pandemijom. Svijet je kolebao od kolapsa do brzog rasta kako su blokade dolazile i odlazile. Ovo je pokvarilo “sezonska prilagođavanja” uobičajena za većinu ekonomskih brojeva. U februaru su promijenjeni faktori koji se primjenjuju na inflaciju, što znatno otežava tumačenje mjesečnih stopa. Godišnja bazna inflacija u posljednjem kvartalu 2022. godine povećala se sa 3,1% na 4,3%. Takođe je teže nego normalno razumjeti inflaciju u eurozoni. Kamil Kovar iz Moody’s Analytics-a, konsultantske kuće, napominje da je, zavisno od toga kako se vrši desezoniranje, bazna mjesečna inflacija u martu bila 0,2% ili čak 0,4%.

Druga promjena se odnosi na veličine uzoraka. Pandemija je ubrzala trend u kojem sve veći udio ljudi ne odgovara na zvanična istraživanja. U Americi je stopa odgovora na anketu koja se koristi za procjenu slobodnih radnih mjesta pala sa skoro 60% neposredno prije pandemije na oko 30%. Kada je covid udario, stopa odgovora u britanskoj anketi o radnoj snazi ​​pala je za otprilike polovinu. Tokom karantina, neka preduzeća su zatvorena. Ljudi su izgubili naviku popunjavanja upitnika. Nepovjerenje u vladu je takođe moglo narasti, zbog čega su ljudi postali neskloni da pomognu statističarima.

Pad stope odgovora vjerovatno povećava volatilnost podataka. Oni takođe mogu dovesti do pristrasnosti. Ljudi koji su prestali da odgovaraju na ankete izgledaju pouzdaniji od onih koji to i dalje čine, naduvajući prihode na pogrešan zaključak. Jonathan Rothbaum iz Biroa za popis stanovništva sugeriše da je realni srednji rast prihoda domaćinstva u Americi od 2019. do 2020. godine bio 4,1%, a ne 6,8% kako je prvobitno objavljeno, nakon odgovarajućih korekcija za neodaziv. Od 2020. neodgovoranje je nastavilo da povećava statistiku prihoda za oko 2%. Izvještaj Omaira Sharifa iz Inflation Insights, konsultantske kuće, sugeriše da je korekcija za „pristrasnost neodaziva“ takođe mogla doprinijeti nedavnim velikim revizijama podataka o američkim zaradama.

Treći razlog za konfuziju proizilazi iz dispariteta između “tvrdih” i “mekih” podataka – objektivnih mjera kao što je nivo nezaposlenosti i subjektivnih mjera kao što su buduća očekivanja ljudi. Obično se ova dva tipa kreću sinhronizovano. Trenutno su daleko jedan od drugog. “Meke” mjere izgledaju recesivno. “Tvrde” mjere ukazuju na pristojnu ekspanziju. Divergencija može odražavati mrzovolju ljudi prema inflaciji. Cijene u bogatom svijetu i dalje rastu 9% na godišnjem nivou.

Investitori i statističari će bolje razumjeti svjetsku ekonomiju tokom perioda volatilnosti i inflacije. Kako efekti pandemije blijede, tako će i izobličenja sezonskih prilagođavanja. Ekonomisti su već postigli napredak u uključivanju alternativnih podataka u prognoze, pomažući da se prevaziđe problem opadanja odgovora. Ali ovo je slaba utjeha za vlade i kompanije koje treba da donose odluke upravo sada – ili za ljude koji samo pokušavaju pratiti trendove.

Nemojte se iznenaditi ako globalna ekonomija još neko vrijeme ostane sfumata, kao Mona Liza s početka priče.

Izvor: The Economist; prevod i obrada: Investitor.me; foto: The Free Birds on Unsplash