SB: Crnogorska ekonomija pokazuje znake otpornosti uprkos usporavanju ekonomskog rasta i cijenama
Rast ekonomija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je nivoe zabilježene prije izbijanja pandemije uprkos posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energenata i hrane, nepovoljnim vremenskim prilikama, pooštrenim uslovima finansiranja i značajnoj neizvjesnosti, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan koji je objavljen danas.
Izgledi za Zapadni Balkan i dalje su nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023. godini, čemu će prvenstveno doprinjeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije, navodi se u izvještaju.
Region se sada suočava sa izazovima ponovnog stvaranja rezervi u cilju pripreme za buduće šokove, kao i sprovođenja reformi na strani ponude kako bi se postavili temelji za održiviji i zeleniji rast, kaže se u izvještaju.
“Zapadni Balkan je pokazao izuzetnu otpornost uprkos značajnoj ekonomskoj turbulenciji. Da bi se i dalje uspješno nosile sa olujom koju izazivaju višestruki ekonomski šokovi, zemlje ovog regiona mogu da ostvare značajne rezultate sprovodeći reforme kojima se povećava produktivnost u srednjem roku, kao što je ubrzavanje regionalnih integracija, unapređenje tržišne konkurencije, privlačenje kvalitetnijih investicija i otklanjanje prepreka koje ograničavaju učešće u radnoj snazi, posebno među ženama”, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, prenosi Pobjeda.
U periodu 2023-2025, predviđa se da će rast u Crnoj Gori u prosjeku iznositi 3,1 posto, pošto se rast privatne potrošnje usporava, dok se očekuje da će investicije dati marginalno pozitivan doprinos rastu. Turizam će, kako se navodi, vjerovatno nastaviti da se oporavlja u 2023. kako bi dostigao nivo iz 2019. godine, iako pogoršanje izgleda za rast u EU i regiji može imati negativan učinak kako na turizam, tako i na šire izglede rasta. Predviđeno je usporavanje inflacije u Crnoj Gori na 7,9 odsto u 2023. i dalje na 4 posto u 2024.
Inflacija je na Zapadnom Balkanu u 2022. zabilježila najviši nivo u prethodne dvije decenije, a pritisci na cijene ostali su povišeni i početkom 2023., navodi se u izvještaju. U većini zemalja Zapadnog Balkana, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dostigla je vrhunac krajem 2022., i to pod uticajem rasta cijena energenata i hrane, a sada pokazuje znake smirivanja kako eksterni pokretači postaju sve manje izraženi usljed usporavanja globalnog ekonomskog rasta. Pa ipak, inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorjenjeni, što zahtjeva dodatno pooštravanje monetarne politike.
Te više cijene naročito su se ozbiljno odrazile na domaćinstva sa niskim prihodima, što je, zajedno sa slabijim ekonomskim rastom, značajno usporilo tempo smanjivanja siromaštva, iako su primjetni određeni pozitivni efekti univerzalnih programa državne podrške usmjerenih na ublažavanje posljedica energetske krize. Prema izvještaju, među potencijalnim ograničenjima u budućnosti mogu biti niža vanjska potražnja, koja bi mogla negativno da utiče na prihode od izvoza i ograniči doznake, i suženi fiskalni prostor koji i dalje sputava podršku koja se može pružiti domaćinstvima.
“Najsiromašnija domaćinstva troše daleko veći procenat svojih prihoda na energiju i hranu, a to su upravo dvije stavke potrošačke korpe čije su cijene najviše porasle. To znači da je povećanje stvarnih troškova života sa kojim se suočavaju siromašniji građani zemalja Zapadnog Balkana mnogo veće nego što bi se moglo zaključiti iz zvaničnih podataka o inflaciji mjerenoj kretanjem potrošačkih cijena. Pri definisanju djelotvornih politika kojima će se zaštititi manje imućni građani i podstaći ekonomski rast bitno je uzeti u obzir promjenljivost stopa inflacije za različite vrste domaćinstava”, rekla je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistkinja Svjetske banke i jedan od glavnih autora izvještaja.
Uprkos rastu zaposlenosti, tempo otvaranja novih radnih mjesta usporio se u drugoj polovini 2022. širom čitavog Zapadnog Balkana, navodi se u izvještaju. Zaposlenost je najviše opala u sektorima poljoprivrede i javne uprave, ali je usporavanje zabilježeno i u industriji i sektoru usluga. Stopa zaposlenosti dostigla je u septembru 2022. istorijski najvišu vrijednost od 47 posto, nakon čega je počela da opada.
Srednjoročni izgledi za Zapadni Balkan i dalje su pozitivni, iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova.
“Trenutna energetska kriza naglasila je potrebu ubrzanja zelene tranzicije širom Evrope, pa tako i na Zapadnom Balkanu,“ rekao je Richard Record, viši ekonomista Svjetske banke i jedan od glavnih autora izvještaja. „Ključna polazna tačka je ubrzanje prelaska na utvrđivanje cijena emisija gasova sa efektom staklene bašte i povećanje obima primjene fiskalnih mjera namjenjenih zaštiti životne sredine kojima se građani i privreda podstiču da smanje svoj ugljenični intenzitet”, izjavio je Record.
Jedna oblast u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate na Zapadnom Balkanu jeste energetska efikasnost, dodaje se u izvještaju. Čak i samo umjereno povećanje energetske efikasnosti privrede dovelo bi do velikih ušteda u emisijama gasova sa efektom staklene bašte nastalih proizvodnjom energije, povećalo dobit preduzeća, imalo značajne pozitivne efekte po društvo i pomoglo da se potrošači zaštite od budućih šokova koje može izazvati rast cijena električne energije i gasa.
