Šta je “short selling” i kako funkcioniše?

Svako berzansko tržište koje ima tendenciju da raste privuče prosječnog trgovca koji vjeruje da strategijom kupovine po nižoj a prodajom po višoj cijeni može da ostvari profit. Recimo, ako jedan investitor kupi dionice Apple-a po cijeni od 50 dolara a onda ih proda za po 150 dolara, tu je zarada jasna kao dan.

No, šta se dešava kada tržište miruje ili nema tendenciju rasta? Tu nastupa “šortovanje” ili “short selling”.

Sajt KapitalRS nam objašnjava šta je to i kako funkcioniše: Vratimo se na dionice Apple-a. Recimo da su pale na 50 dolara, jasno je da ste na gubitku. Short selling Vam dozvoljava da zaradite na berzi bez obzira na tendenciju rasta ili pada. Dokle god tržište ide Vama u prilog, kratka pozicija koju ste zauzeli će Vam generisati prihod.

Šta je short selling?

Short selling podrazumijeva “bear” ili negativnu trgovinu proizvodima koje posjedujete. Ako biste vjerovali da će određene dionice padati, umjesto da otvorite trgovinu ‘kupi’, otvorite trgovinu ‘prodaj’.

Otvorite trgovinu za 100 dolara i cijena dionice kompanije Apple iznosi 50 dolara. Tada biste ostvarili dobit od 50 dolara, odnosno razliku između cijene otvaranja i zatvaranja dionice.

Prije nego što pogledamo neke od razloga zbog kojih biste razmotrili short selling trgovanje običnom ili CFD dionicom ili bilo kojom drugom klasom imovine, prvo treba da shvatimo kako funkcioniše prodaja na kratko i kako možete obaviti prvu short trgovinu.

Kako short selling funkcioniše?

U “kratkoj prodaji”, prodavac na kratko prodaje akcije koje ne posjeduje. Prvo, prodavci na kratko pozajmljuju akcije od brokerske firme. Oni zatim prodaju te pozajmljene akcije po trenutnoj tržišnoj cijeni i primaju prihod na svoj račun. Kasnije, prodavac na kratko mora odlučiti da zatvori kratku prodaju otkupom tačnog broja prodatih akcija da bi vratio pozajmljene akcije zajmodavcu.

Short prodavci se nadaju da će kupovna cijena akcija pasti da bi kupili akcije nazad po nižoj ceni i profitirali na razliku.

Ako cijena akcija poraste i prodavac na kratko otkupi akcije po višoj cijeni, gubi novac na trgovini. Kada cijena akcija poraste, prodavci na kratko mogu izdržati u nadi da će ona pasti. A pošto prodavci na kratko moraju na kraju da otplate brokera, rizikuju da izgube još novca.

Kada se cijena akcije poveća, moguće je da bi broker mogao da izda poziv za maržu, zahtijevajući od prodavca na kratko da stavi još više novca na brokerski račun ili da zatvori trgovinu otkupom akcija po trenutno višoj cijeni.

Pošto pozajmljujete akcije od brokerske firme, prvo morate da otvorite maržni račun za držanje podobnih obveznica, gotovine, zajedničkih fondova i/ili akcija kao kolaterala. Kao i kod drugih oblika pozajmljivanja, biće Vam naplaćena kamata na vrijednost preostalih akcija dok se ne vrate (iako kamata može biti odbijena od poreza).

Zašto ući u short sell?

Kratka prodaja je čin pozajmljivanja akcija i njihove prodaje na tržištu u očekivanju da će cijena akcija pasti prije nego što se akcije otkupe (nadamo se po nižoj cijeni) i vrate akcije zajmodavcu.

Prednosti short selling-a uključuju:

• Obezbjeđivanje likvidnosti na tržištima koja mogu da smanje cijene akcija, poboljšaju raspon ponude i traženja i pomognu u otkrivanju cijena.
• Sposobnost zaštite od dugotrajne izloženosti postojećeg portfolia i smanjenja ukupne tržišne izloženosti portfolija.
• Kratka prodaja omogućava menadžeru da koristi kapitalne prihode kako bi nadmašio samo dugotrajnu komponentu portfolija.
• Izloženost i dugim i kratkim pozicijama može smanjiti ukupnu volatilnost portfolija.
• Sposobnost dodavanja značajnih prinosa prilagođenih riziku.

Koji su rizici short selling-a?

Sada ćemo proći i kroz najveće rizike ovog načina trgovanja:

Kada postavite standardnu trgovinu, Vaša negativna strana je ograničena na 100% novca koji ste uložili. Ali kada ste u kratkom roku za dionicu, njena cijena može nastaviti da raste, što znači da je (teoretski) iznos koji biste morali da platite da biste zamijenili pozajmljene akcije neograničen.

Na primjer, ulazite u kratku poziciju na akciji Coca-Cole na 80 dolara, ali umjesto da padne, ona raste na 100 dolara. Moraćete da potrošite 10.000 dolara da biste vratili svoje pozajmljene akcije – uz gubitak od 2.000 dolara. Nalozi za zaustavljanje mogu pomoći da se ublaži ovaj rizik, ali nikako nijesu otporni na promjene.

Zatim postoji i rizik od poziva na marginu. Ako vrijednost kolaterala na Vašem računu margine padne ispod minimalnog zahtjeva za vlasnički kapital (obično 30% do 35% vrijednosti pozajmljenih akcija) u zavisnosti od firme i određenih hartija od vrijednosti koje posjedujete, Vaša brokerska kuća može zahtijevati da deponujete više gotovine ili hartija od vrijednosti da odmah pokriju manjak.

Na primjer, sve dok Vaših 100 akcija Coca-Cole ostaje na 80 dolara po akciji, biće Vam potrebno 2.400 dolara na Vašem maržnom računu — pod pretpostavkom da je potrebno 30% kapitala (8.000 dolara x 0,30).

Međutim, ako akcija iznenada poraste na 100 dolara po akciji, biće Vam potrebno 3.000 dolara (10.000 dolara x 0,30) – što zahtijeva trenutnu infuziju od 600 dolara na Vaš račun, što možda nemate.

Ako ne ispunite poziv za marginu, Vaša brokerska firma može zatvoriti otvorene pozicije kako bi Vaš račun vratila na minimalne uslove.

Preuzeto i obrađeno sa: KapitalRS.com