SAD izbjegao bankrot: Postignut dogovor o gornjoj granici duga

Bijela kuća i republikanci su se u principu saglasili da podignu gornju granicu američkog duga i izbjegnu neizvršenje obaveza nakon sedmica teških pregovora.

Dogovor još treba da odobri podijeljeni američki Kongres.

Predsjednik Džo Bajden opisao je sporazum kao “kompromis”, dok je predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin Mekarti rekao da je riječ “o istorijskom smanjenju potrošnje”.

Američko ministarstvo finansija ranije je upozorilo da će zemlja biti u nemogučnosti da plati svoje obaveze 5. juna, ako se ne postigne dogovor o povećanju granice zaduženja.

SAD moraju pozajmiti novac da finansiraju vladu jer troše više nego što skuplja od poreza.

Republikanci traže smanjenje potrošnje u oblastima kao što su obrazovanje i drugi socijalni programi u zamjenu za podizanje limita duga od 31,4 biliona dolara (25 milijardi funti), zakona koji ograničava iznos duga koji američka vlada može prikupiti.

Visoki članovi stranke rekli su da neće pristati na podizanje gornje granice duga osim ako vlada ne smanji svoju potrošnju u narednim godinama, dok su se demokrate suprotstavile predlozima za povećanje određenih poreza, prenosi BBC.

Detalji novog sporazuma nijesu službeno objavljeni do momenta objave ovog teksta – ali CBS, BBC-jev partner u Americi, objavio je da će državna potrošnja koja se ne odnosi na odbranu ostati na istom nivou dvije godine, a zatim će 2025. porasti 1%.

Neće biti velikih promjena u zdravstvenom osiguranju Medicaid-a, izvijestio je CBS. Bilo je nejasno kako će se tačno promijeniti vladin program koji obezbjeđuje pomoć u kupovini hrane za ljude sa niskim ili nikakvim primanjima, navodi se u izveštaju.

Na kratkoj konferenciji za novinare kasno u subotu, Mekarti je rekao da je razgovarao s predsjednikom Bajdenom telefonom dva puta tokom dana.

“I nakon sedmica pregovora, postigli smo načelni dogovor. Imamo još puno posla, ali vjerujem da je ovo načelni sporazum koji je dostojan američkog naroda”, naveo je.

“U pitanju je istorijsko smanjenje potrošnje, posljedične reforme koje će ljude izvući iz siromaštva i pretvoriti ih u radnu snagu, obuzdati preveliki rad vlade, nema novih poreza, nema novih vladinih programa…”, rekao je.

Dodao je da planira završetak pisanja zakona u nedjelju te da će ponovo razgovarati s Bajdenom kasnije tokom dana, prije nego što bude glasao u Kongresu u srijedu.

Bajden je u izjavi rekao: „Sporazum predstavlja kompromis, što znači da ne dobijaju svi ono što žele. To je odgovornost vlasti”.

„I, ovaj sporazum je dobra vijest za američki narod, jer sprječava ono što je moglo biti katastrofalno i dovelo bi do ekonomske recesije, devastiranja penzionih računa i izgubljenih miliona radnih mjesta”, istakao je američki predsjednik.

Obojica će morati da uvjere članove Kongresa iz svojih stranaka da je dogovor dobar, prije glasanja naredne sedmice.

Američko neplaćanje bi uzdrmalo američku ekonomiju i poremetilo globalna tržišta.

U SAD-u bi trenutni efekat bio da bi vlada brzo ostala bez sredstava za plaćanje socijalnih davanja i drugih programa podrške, između ostalog.

Tokom dužeg perioda, kriza bi dovela američku ekonomiju u recesiju, što bi rezultiralo i porastom nezaposlenosti.

Američka recesija bi imala velike negativne efekte za mnoge zemlje širom svijeta, za koje su SAD ključni trgovinski partner.

A budući da je američki dolar svjetska rezervna valuta, neizvršenje obaveza bi izazvalo paniku širom svijeta, što bi na kraju dovelo do rasta cijena mnogih roba.