Bafet o javnom dugu SAD-a: Kriza gornje granice je glupo gubljenje vremena, uklonite ograničenje
Poznati američki investitor Voren Bafet je odbacio zabrinutost da Kongres neće podići gornju granicu duga i da će savezna vlada biti primorana da odustane od svojih zajmova.
On je otišao još dalje, opisujući politički sukob oko gornje granice duga kao idiotsko gubljenje vremena, pozivajući na potpuno uklanjanje ograničenja zaduživanja.
Zakonodavci neće “dopustiti da gornja granica duga prouzrokuje nemir u svijetu”, rekao je slavni investitor i izvršni direktor Berkshire Hathawaya tokom godišnjeg sastanka dioničara svoje kompanije ovog mjeseca.
Tokom krize gornje granice duga 2011. godine, Bafet je naglasio koliko bi glupo bilo da zakonodavci dopuste zemlji da ostane bez novca.
“To bi vjerovatno bio najgluplji čin koji je Kongres ikada izveo”, rekao je on, prema CNBC-ovoj arhivi.
Izvršni milijarder uporedio je apsurdnost ideje sa Zakonom o Pi u Indijani – prijedlogom da se vrijednost iracionalnog broja Pi promijeni na 3,2 radi jednostavnosti. Jednoglasno ga je usvojio Predstavnički dom države 1897. godine, ali ga je Senat odgodio na neodređeno vrijeme.
Bafet je tvrdio da ograničenje duga uopšte nije imalo smisla, jer se kapacitet zaduživanja Amerike povećava kako ekonomija raste.
“Greška je imati gornju granicu duga, za početak”, rekao je, prije nego što je dodao da možda nije poželjno da američki dug raste kao postotak njenog BDP-a.
“Ove igre se igraju i sve vrijeme se gubi a broj glupih izjava koje čujete raste”, požalio se Bafet na politički zastoj u Vašingtonu u tom periodu. “Čini se da je to gubljenje vremena za zemlju koja ima puno stvari za uraditi.”
„Volio bih da vidim da eliminišu tu ideju, jer to rezultira ovim periodičnim zastojima u kojima ga svi koriste u vlastite svrhe“, rekao je o limitu duga.
Bafet je ustvrdio da sve dok SAD izdaju obveznice i druge zapise u svojoj valuti, nikada neće doživjeti dužničku krizu. Međutim, on je upozorio da je štampanje previše novca i podsticanje inflacije problem kada zemlja slobodno troši.
SAD su u januaru prešle gornju granicu duga od 31,4 biliona dolara, a stručnjaci vjeruju da bi zemlja mogla ostati bez novca do početka juna. Sada je na politički podijeljenom Kongresu da podigne limit i dozvoli vladi da pokrije troškove čekova socijalnog osiguranja, boračkih beneficija i svojih drugih finansijskih obaveza novim zaduženjem.
Investitor
