us dollar

Razotkrivena najveća prevara u istoriji SAD-a: Ukradeno više od 280 milijardi dolara

Podijeli

Veliki dio krađa bio je drzak, čak i jednostavan. Prevaranti su koristili brojeve socijalnog osiguranja mrtvih ljudi i federalnih zatvorenika kako bi dobili naknade za nezaposlene. Varalice su skupljali te beneficije u više država, a podnositelji zahtjeva za federalni zajam nijesu bili unakrsno provjeravani u bazi podataka ministarstva financija.

Kriminalci i bande zgrabili su novac. Ali isto su učinili i američki vojnik u Georgiji, pastori nepostojeće crkve u Teksasu, bivši parlamentarni zastupnik u Misuriju i krovopokrivač u Montani. Sve je to dovelo do najveće prevare u istoriji SAD-a. Lopovi su opljačkali milijarde dolara savezne pomoći za covid-19 namijenjene borbi protiv najgore pandemije u posljednjih 100 godina i stabilizaciji ekonomiej u slobodnom padu.

Analiza Associated Pressa, čije detalje prenosi Index.hr, otkrila je da su prevaranti ukrali više od 280 milijardi dolara financijske pomoći za covid-19; još 123 milijarde dolara je protraćeno ili pogrešno potrošeno. Ukupno, gubitak predstavlja 10% od 4.2 biliona dolara koliko je američka vlada do sada isplatila kao pandemijsku pomoć. Taj će broj sigurno rasti kako istražitelji budu dublje kopali po hiljadama potencijalnih slučajeva.

Optuženo 2.230 osumnjičenika

Kako se moglo toliko ukrasti? Istražitelji i vanjski stručnjaci kažu da je američka vlada, u nastojanju da brzo potroši bilione dolara humanitarne pomoći, provela premalo nadzora tokom ranih faza pandemije i uvela premalo ograničenja za podnositelje zahtjeva. Ukratko, kažu, prevara je bila previše laka.

“Bila je to beskrajna gomila novca kojoj je svako mogao pristupiti. Ljudi su se zavaravali misleći da je to društveno prihvatljiva stvar, iako nije bila legalna”, rekao je Dan Fruchter, šef odjeljenja za prevare i kriminal u državnom tužilaštvu u istočnom okrugu Vašingtona. Američka vlada optužila je više od 2.230 osumnjičenika za prevare povezane s pandemijom i sprovodi hiljade istraga.

Većina opljačkanog novca ukradena je iz tri velike inicijative za pandemijsku pomoć pokrenute tokom Trampove administracije, a naslijedio ih je predsjednik Džo Bajden. Ti programi su osmišljeni kako bi pomogli malim preduzećima i nezaposlenim radnicima da prežive ekonomski pad izazvan pandemijom.

Epidemija prevara i mutnih transakcija

Sve te krađe, velike i male, ilustruju epidemiju prevara i mutnih transakcija u vrijeme kada se Amerika borila s prenatrpanim bolnicama, zatvaranjem škola i zatvorenim preduzećima. Od početka pandemije početkom 2020. godine više od 1.13 miliona ljudi u SAD-u umrlo je od covida-19, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Majkl Horovic, glavni inspektor ministarstva pravosuđa SAD-a koji predsjedava saveznim Odborom za odgovornu reakciju na pandemiju, rekao je Kongresu da se “očito radi o desetinama milijardi dolara” i da bi prevara na kraju mogla premašiti 100 milijardi dolara.

On je za AP rekao da ostaje pri toj procjeni, ali neće biti siguran u brojku dok ne dobije konkretnije podatke: “Oklijevam da idem predaleko u procjeni, ali jasno je da se radi o ogromnom iznosu i da će konačni obračun trajati godinama.”

Majke Galdo, vršilac dužnosti direktora ministarstva pravosuđa SAD-a za borbu protiv prevara u slučaju covida-19, rekao je sljedeće: “To je neviđena količina prevare.”

Prije odlaska s dužnosti, bivši američki predsjednik Donald Tramp odobrio je hitne mjere pomoći u ukupnom iznosu od 3.2 biliona dolara. Bajdenov plan spašavanja Amerike za 2021. odobrio je potrošnju dodatnih 1.9 biliona dolara. Otprilike petina od 5.2 biliona dolara tek treba da bude isplaćena. Nikada nije tako brzo ubrizgano toliko federalne hitne pomoći u ekonomiju SAD-a. “Najveći paket spašavanja u američkoj istoriji”, rekao je Kongresu generalni kontrolor SAD-a Gene Dodaro.

Greške teške milijarde

Ogroman opseg tog paketa prikrio je greške vrijedne više milijardi dolara. Program američke Poreske uprave vrijedan 837 milijardi dolara, na primjer, uspio je u 99% slučajeva da pošalje čekove za ekonomske podsticaje odgovarajućim poreskim obveznicima. “Uprkos tome, ta stopa neuspjeha od 1% znači da je gotovo 8 milijardi dolara otišlo neovlašćenim pojedincima”, rekao je za AP glavni inspektor ministarstva finansija.

Portparol Poreske uprave rekao je da se njegova agencija ne slaže sa svim brojkama koje je naveo inspektor i primijetio da, čak i ako su brojevi tačni, gubitak predstavlja maleni dio budžeta programa.

Zdravstvena kriza dovela je Upravu za mala preduzeća (SBA), agenciju koja obično dobija malo pažnje, u ulogu bez presedana. U sedam decenija prije izbijanja pandemije, na primjer, SBA je dodijelio 67 milijardi dolara zajmova za slučajeve katastrofe.

Kad je izbila pandemija, upravi su dodijeljena dva ogromna programa za pružanje pomoći na upravljanje – program zajmova za slučaj ekonomske katastrofe i program zaštite plata, koji će narasti na više od bilion dolara. Zaposleni SBA-a morali su brzo isplatiti novac kako bi pomogli kompanijama i njihovim zaposlenima u problemima. Covid-19 pogurao je SBA-ov tempo do olimpijskog sprinta. Između marta 2020. i kraja jula 2020. Agencija je odobrila 3.2 miliona zajmova za ekonomske poteškoće izazvane covidom-19 u ukupnom iznosu od 169 milijardi dolara, dok je u isto vrijeme sprovodila veliki novi program zaštite plata.

Samopotvrđivanje

U žurbi su spuštene zaštitne klauzule za savezni novac. Potencijalnim zajmoprimcima bilo je dopušteno da “samopotvrde” da su njihovi zahtjevi istiniti. Zakon o CARES-u takođe je zabranio SBA-u da pregleda prepise poreskih prijava koje su mogle da uklone sumnjive ili neovlašćene kandidate, a ova odluka je na kraju poništena krajem 2020. godine.

“Ako otvorite prozor banke i kažete, dajte mi svoju prijavu i samo mi obećajte da ste stvarno ono za što se predstavljate, privlačite puno prevaranata i to se ovdje dogodilo”, rekao je Horovic.

Kancelarija glavnog inspektora SBA procijenio je prevaru u programu zajmova za slučaj ekonomske katastrofe na 86 milijardi dolara, a u programu zaštite plata na 20 milijardi dolara. Očekuje se da će inspektori u nadolazećim sedmicama objaviti revidirane brojke gubitaka koje će vjerovatno biti puno veće.

Glavni inspektor SBA-a Hanibal Ver odbio je da saopšti koja će biti nova procjena prevare za oba programa: “Biće to brojka koja je poštena, koju moja kancelarija može 1.000% obraniti, u potpunosti potkrijepljena našom kriminalističkom istragom.”

80.000 slučajeva

Ver i njegovo osoblje zatrpani su revizijama i istragama povezanima s pandemijom. Kancelarija ima neriješenih više od 80.000 slučajeva, što je blizu 100 godina rada.

Studija iz 2022. godine, sprovedena na Univerzitetu Teksas u Ostinu, otkrila je gotovo pet puta više sumnjivih zajmova za zaštitu plata nego što je do sada objavio glavni inspektor SBA-a. Istraživanje koje je vodio profesor finansija Džon Grifin otkrilo je čak 117 milijardi dolara upitnih i možda lažnih zajmova, navodeći pokazatelje poput neregistrovanih kompanija i višestrukih zajmova na istu adresu.

Horovic, predsjednik nadzornog tijela za pandemiju, kritikovao je vladin neuspjeh da na vrijeme koristi bazu podataka ministarstva finansija pod nazivom “Ne plaćaj“, koja je osmišljena kako bi spriječila da vladin novac završi kod suspendovanih ugovornih izvođača, bjegunaca, kriminalaca ili osoba osuđenih za poresku prevaru. Te su se kontrole, rekao je Horovic, mogle obaviti brzo.

“Neistina je priča da postoje samo dva izbora. Jedan izbor je valjda da odmah izvadite novac, a drugi je bio provesti sedmice i mjesece pokušavajući da otkrijete ko ima pravo na to”, rekao je Horovic.

U manje od nekoliko dana, najviše nedjelju, rekao je Horovic, SBA je mogao otkriti hiljade prijavljenih koji nijesu imali pravo na pomoć. “24 sata? 48 sati? Bi li to doista promijenilo program? Mislim da ne bi. A tamo su postojali podaci koje niko nije provjeravao”, rekao je Horovic.

115 milijardi dolara pogreškom otišlo pogrešnim ljudima

Pandemija koronavirusa gurnula je američku ekonomiju u kratku, ali razornu recesiju. Stope nezaposlenosti skočile su na dvocifrene brojke i Vašington je poslao stotine milijardi dolara saveznim državama kako bi pomogao onima koji su odjednom ostali bez posla. Za prevarante je to bila idealna prilika. Mnoge od tih agencija za nezaposlene koristile su zastarjele računarske sisteme ili su imale premalo osoblja da bi spriječile isplatu lažnih zahtjeva.

“Da, savezne države su bile preplavljene. Sistemi su bili nedovoljno finansirani. Nijesu bili otporni. I rekao bih, bili su ranjivi na sofisticirane napade prevaranata”, rekao je Brent Parton, vršilac dužnosti pomoćnika sekretara Uprave za zapošljavanje i obuku američkog ministarstva rada.

Prevare u programima pomoći za nezaposlene u pandemiji iznose 76 milijardi dolara, prema kongresnom svjedočenju glavnog inspektora ministarstva rada Larija Tarnera. To je konzervativna procjena. Dodatnih 115 milijardi dolara greškom je otišlo ljudima koji nijesu trebali da dobiju beneficije.

Tarnerov zadatak da prepozna sve prevare u vezi s pandemijskim osiguranjem za slučaj nezaposlenosti bio je komplikovan nedostatkom saradnje savezne Zatvorske uprave, prema septembarskom “dopisu upozorenja” koji je izdala njegova kancelarija. Prevaranti su koristili brojeve socijalnog osiguranja zatvorenika kako bi ukrali milione dolara beneficija.

Njegova kancelarija još ne zna tačno koliko je ukradeno na taj način. Zatvorska uprava odbila je da pruži trenutne podatke o federalnim zatvorenicima.

Državni revizor savezne države Ohija, Keith Faber, uočio je probleme kada su smanjene zaštitne mjere kojima se osigurava da pomoć za nezaposlene ide samo ljudima koji su opravdano kvalifikovani, što je stvorilo uslove za prevare i rasipanje.

“Državni zavod za nezaposlene preuzeo je kontrolu, jer je u nekoliko sedmica bilo potraživanja u jednogodišnjem iznosu. Drugi dio problema bio je u tome što im je savezna vlada naložila da isplate novac što je prije moguće i manje brinu o sigurnosti. Uzeli su to zdravo za gotovo. Mislim da je to bila greška”, rekao je Faber.

“Mogli bismo raditi do 2030.”

“Imamo dovoljno slučajeva i tragova da bismo ih mogli raditi do 2030. No moje iskustvo mi govori da će vjerovatno biti drugih prioriteta koji će se pojaviti i kojima će se trebati pozabaviti. Nažalost, u našoj kancelariji nemamo posebnu jedinicu za prevare u vezi s pandemijom”, rekao je Fruchter, savezni tužitelj u istočnom okrugu Vašingtona.

Kongres još nije donio mjeru koja bi tužiocima dala dodatnih pet godina da traže prevarante u vezi s naknadom za nezaposlene. To zabrinjava Tarnera iz Ministarstva rada. Bez produženja, napisao je Kongresu u izvještaju krajem maja, ljudi koji su zloupotrijebili povlastice mogli bi izbjeći pravdi.

Službenik Bijele kuće Sperling rekao je da neka buduća kriza koja će zahtijevati vladinu intervenciju ne mora donijeti izbor između pomoći ljudima u nevolji i zaustavljanja prevaranata: “Strategija prevencije znači da se u krizi možete fokusirati na brzu pomoć ljudima bez osjećaja da tu brzinu možete postići samo uklanjanjem zdravorazumskih zaštitnih mehanizama protiv prevara.”