Da li će globalna dužnička bomba eksplodirati?

Ministarka finansija Sjedinjenih Država, Dženet Jelen, šef Svjetske banke Ajaj Banga i niz svjetskih lidera gledali su kako Hakainde Hičilema, predsjednik Zambije, uzima mikrofon. Povod: samit u Parizu čiji je domaćin bio francuski predsjednik Emanuel Makron 24. juna kako bi se osmislila rješenja za dužničku krizu koja je zahvatila svijet u razvoju.

Bio je to trenutak predaha za Zambiju, koja je 2020. godine postala prva afrička zemlja koja nije platila svoj državni dug nakon razaranja COVID-19. U Parizu, njegovi najveći zajmodavci, uključujući Kinu i zapadne zemlje, složili su se da restrukturiraju 6,3 milijarde dolara kredita Zambije u okviru inicijative koju vodi G20.

Ipak, nakon što se zahvalio Francuskoj, Kini, Južnoj Africi – koje su igrale ključnu ulogu u pregovorima – i drugima, Hichilema je izrazio oprez, piše AlJazeera. Bilo je potrebno više od dvije godine razgovora da se odobri plan restrukturiranja duga Zambije, istakao je on.

“Za zemlje koje dolaze nakon nas, postoji potreba da se procesi ubrzaju”, rekao je Hičilema. “Svakog dana ne isporučujemo ove stvari koje su pod našom kontrolom, mi u osnovi povećavamo troškove i šteta se povećava.”

Red zemalja koje traže restrukturiranje duga poput Zambije samo raste.

Većina zemalja u razvoju sa niskim dohotkom danas je ili već u dugom problemu ili blizu njega. U međuvremenu, očekuje se da će dvije velike svjetske ekonomije, SAD i Kina, doživjeti skok javnog duga na višem nivou nego prije pandemije.

Gana i Šri Lanka nijesu platile svoj vanjski dug 2022, dvije godine nakon što je to učinila Zambija. Pakistan i Egipat su na ivici bankrota. Pakistan je 30. juna osigurao probni ugovor o finansiranju od 3 milijarde dolara s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), obećavajući mu potencijalno, kratkoročno olakšanje.

Nivoi globalnog javnog duga i dalje su visoki – na 92 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na kraju 2022. – uprkos padu sa rekordnih nivoa zabilježenih tokom pandemije COVID-19, kada su dotakli 100 odsto BDP-a na kraju 2020.

Dakle, da li je dužnička kriza globalna zaraza? Da li su zemlje sa niskim dohotkom izložene mnogo većem riziku od ostalih? Da li bi zemlje bile prisiljene da prihvate teške uslove za spasavanje? A šta bogatije zemlje i finansijske institucije poput MMF-a i Svjetske banke mogu učiniti da ublaže bol?

Autor AlJazeere daje kratak odgovor: rastući dug siromašnih zemalja je alarmantan, ali nema dokaza o zarazi koja bi mogla izazvati globalnu krizu. Ipak, ekonomisti i stručnjaci za upravljanje dugom kažu da bogatije zemlje moraju brzo djelovati kako bi privukle relativno nove povjerioce, uključujući Kinu i privatni sektor, za poslove restrukturiranja duga radi bržeg ekonomskog oporavka i izbjegavanja ponavljanja dužničke krize iz 1980-ih koja je godinama pritiskala desetine manje razvijenih nacija.

Kolaps

Pandemija COVID-19 slomila je ekonomsku aktivnost na globalnom nivou, što je dovelo do manjka prihoda i povećane potrošnje od strane vlada kako bi zaštitile privredu od štetnih efekata usporavanja i otpuštanja. Kao rezultat toga, globalni javni dug porastao je najviše u godinu dana sa 84 odsto BDP-a na kraju 2019. na 100 odsto godinu dana kasnije.

Siromašnije zemlje, koje je kriza javnog zdravlja najviše pogodila, morale su više zavisiti od spoljnih zajmova da bi preživjele. Oko 60 posto zemalja u razvoju sa niskim dohotkom sada je ili u visokom riziku ili u nevolji s dugom i ili su imale, ili će uskoro početi, proces restrukturiranja duga. Ova brojka je bila 40 odsto prije pandemije.

Situaciju s dugom pogoršala je invazija Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, što je dovelo do povećanja globalnih cijena roba i hrane.

„Sada, ponovno oživljavanje inflacije znači da su velike centralne banke povećale kamatne stope, čineći troškove servisiranja duga skupim, a to je problem i za zemlje sa niskim i srednjim dohotkom“, kaže za AlJazeeru Ugo Panica, profesor ekonomije na Ženevskom univerzitetu.

Sve u svemu, 52 zemlje u razvoju – dom za polovinu svjetske populacije koja živi u ekstremnom siromaštvu – suočavaju se s ozbiljnim problemima duga i visokim troškovima zaduživanja.

Kao što se često dešava usred kriza, vrijednost dolara je ojačala tokom 2022. godine u poređenju sa većinom valuta u nastajanju i razvijenim ekonomijama, jer je potražnja investitora rasla za američkom valutom, koja se smatra sigurnom imovinom. Ovo je zauzvrat učinilo još skupljim za zemlje sa nižim i srednjim dohotkom da izmire svoje dužničke obaveze, jer je većina prekograničnih zajmova i međunarodnog duga denominovana u američkim dolarima.

„Mnogo globalne likvidnosti koja dolazi za refinansiranje je u dolarima i ako se vaša valuta pogorša, kao što se dogodilo u slučaju Gane, gdje je cedi propao, vaša sposobnost da podmirite otplate duga je oštećena,“ kaže Džudit Tajson, istraživačica u Overseas Development Institute (ODI) za Al Jazeeru.

“Vjerovatno će biti još nekoliko godina visokih nivoa dolara i kamatnih stopa i to je značajan problem”, dodala je.

Valuta Gane, cedi, izgubila je više od 50 odsto svoje vrijednosti između januara i oktobra 2022, uzrokujući povećanje duga zemlje za 6 milijardi dolara. Gana je u decembru propustila otplatu većine vanjskog duga i sada ima za cilj da smanji otplatu svog vanjskog duga od 20 milijardi dolara za polovinu u naredne tri godine kako bi osigurala zajam od 3 milijarde dolara od MMF-a kao dio svog restrukturiranja duga.

Ipak, borbe Gane, Šri Lanke, Zambije i desetina drugih nacija koje se klate na ivici bankrota nijesu bez presedana.

Ostatak teksta čitajte na portalu AlJazeere (ENG)