Centralni bankari shvatili da su stari ekonomski modeli propali

Na nedavnom godišnjem skupu centralnih bankara u mjestu Džekson Hol, u američkoj saveznoj državi Vajoming, u formalnim vijestima, ključnim govorima i nezvaničnim razgovorima bila je ponavljana jedna tema: Osnovne pretpostavke o tome kako funkcioniše ekonomija koje su decenijama upravljale politikom više ne mogu biti pouzdane.

To je, kako navodi Axion, važan momenat jer centralni bankari s obje strane Atlantika traže novo razumijevanje kako funkcioniše ekonomija nakon pandemije. Ali u međuvremenu, suočavamo se sa erom manje predvidljivosti politike i bržih prilagođavanja novim informacijama.

Ovo je doba “pomaka i lomova”, kako je predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard rekla u govoru u kojem “pravila iz prošlosti možda više nijesu dobar vodič za funkcionisanje ekonomije”. Sličnog je stava i šef američke centralne banke Fed, Džerom Pauel.

• Kakav je odnos između nezaposlenosti i inflacije? Koja je to “neutralna” kamatna stopa koja niti stimuliše niti usporava ekonomiju? Kako monetarna politika utiče na ekonomiju? Koliko će data kamatna stopa povećati spori rast i inflaciju i koliko brzo? Ovo su pitanja na koja kreatori politike nikada ne bi mogli odgovoriti sa preciznom sigurnošću. Ali u prošlosti su mogli raditi s razumnim procjenama koje su se činile stabilnim tokom vremena. Taj je period, međutim, završen i centralni bankari sa vladama zemalja pokušavaju da shvate nove ekonomske zakonitosti

Pandemija je pokrenula niz seizmičkih pomaka u svjetskoj ekonomiji, s prekidima u snabdijevanju i većim javnim dugom. Lagard je tvrdila da su sada u toku druge promjene koje će stvoriti dodatnu volatilnost.

Spomenula je istorijski zategnuta tržišta rada – pojavu rada na daljinu i ubrzani razvoj vještačke inteligencije te poremećaje snabdijevanja zbog klimatskih promjena i povezanih transformacija u energetskom sektoru.

Štaviše, porast trgovinskih ograničenja i industrijska politika usmjerena na domaće tržište mogu učiniti lance opskrbe krhkim.

Reakcije vlade na ove šokove, uključujući potrošnju na energetsku tranziciju i vojsku, vjerovatno će stvoriti “fazu ulaganja unaprijed koja je u velikoj mjeri neosjetljiva na poslovni ciklus”.

„Nekada smo se žalili na greške u modelima, ali one su danas veće“, rekla je za Axios Kristin Forbes, ekonomistkinja MIT-a i bivša kreatorka politike Banke Engleske.

“Ne možemo samo vjerovati modelima da nam kažu ono što bismo željeli da nam kažu”, rekla je. „Moramo da pogledamo i analiziramo ulazne podatke i da budemo spremni da odgovorimo u bilo kom smjeru.

Zaključak bi mogao da bude tvrdnja Lagardove: “Donošenje politike u doba poremećaja i pauza zahtijeva otvoren um i spremnost da u realnom vremenu prilagodimo naše analitičke okvire novim razvojima situacije”.

To će, kako je rekla, zahtijevati “jasnoću, fleksibilnost i poniznost”.