“Pošten doprinos finansijskog sektora obnovi zemlje”: Slovenija uvodi porez na bilansne sume banaka
Premijer Robert Golob najavio je uvođenje poreza na bilansnu sumu banaka, nakon nagađanja o tome kako će bankarski sektor pomoći u obnovi zemlje nakon poplava.
“Uvodi se novo oporezivanje u cijeloj Evropi pa će i Slovenija ići u tom smjeru, najvjerojatnije u zakonu o obnovi i razvoju, gdje će oporezivanje banaka biti 0,2 odsto”, rekao je Golob u emisiji Odmevi na TVS-u.
“Svi znamo da su banke danas na neki način dobitnici, ne poplava, nego posljednjih godina, i sa stajališta ekstremnih profita”, rekao je Golob, koji je proteklih dana već razgovarao s ministrom finansija i upravama banaka o tome kako doprinijeti sanaciji i obnovi pogođenih područja nakon katastrofalnih poplava koje su prije tačno mjesec dana pogodile zemlju.
“U ovom trenutku je planirano da novo oporezivanje bilansne sume banaka u iznosu od 0,2 odsto bude, s jedne strane, nešto što ne uzdrma finansijski sistem Slovenije, a s druge strane, to znači pošten doprinos finansijskog sektora obnovi i razvoju poplavljenih područja”, objasnio je Golob za emisiju 24sata POP TV i najavio da bi iz tog izvora godišnje trebalo da prikupe 500 miliona eura u pet godina. Kazao je i da će državna agencija onima koji budu imali status ugroženih u poplavama vratiti solidarni doprinos, ako naravno ne budu radili solidarne subote.
U uspjehe ove vlade Golob je ubrojio i početak povećanja kamata slovenačkih banaka na bankovne depozite, do kojeg je došlo nakon sastanka s bankarima. “Ove u Sloveniji danas više nijesu najniže u Europi”, naglasio je. Ponovio je da će se morati iskoristiti sva moguća sredstva kako bi se osigurala odgovarajuća finansijska konstrukcija za sanaciju i obnovu, a prema njegovim riječima, državna preduzeća pomoći će i u politici dividende, javlja STA a prenosi SEEbiz.
“Između 4,7 milijardi eura, koliko bi trebalo da bude direktna šteta, i 6,7 milijardi, koliko bi trebalo biti namijenjeno za obnovu i razvoj, odnosno dvije milijarde, tražićemo izvore u zaduživanju”, rekao je. Jedan od oblika svakako može biti i izdavanje dugoročnih državnih obveznica, ako bude potrebno, ali to nije nužno, naglasio je.
