Lagard pod pritiskom: OECD poziva EU da dodatno poveća kamatne stope
Evropska unija (EU) bi trebalo da ojača jedinstveno tržište i zadrži restriktivni monetarni stav ako želi da se izbori sa inflacijom i poveća otpornost evropske ekonomije, saopštila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
U izvještaju objavljenom 6. septembra, OECD je naveo da Evropska centralna banka (ECB) treba da podiže kamatne stope što je duže moguće kako bi inflaciju vratila na održivi put prema svom cilju od 2%.
Najnoviji podaci u avgustu pokazali su da je inflacija u 20 zemalja eurozone iznosila 5,3 odsto, a predviđa se da će se ona smanjiti na 3,2 odsto u 2024.
Euronews ocjenjuje da OECD-ov izvještaj dolazi dok se zemlje širom kontinenta i šire bore s dugotrajnim posljedicama pandemije COVID-19 i ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu.
Oporavak nakon pandemije je prigušen kako su posljedice rata nastupile, povećavajući cijene energije jer su evropske zemlje smanjile svoje oslanjanje na ruska fosilna goriva i pogoršale krizu troškova života.
U nastojanju da obuzda inflaciju, ECB je sukcesivno povećavala kamatne stope, dovodeći ih na 3,75% u julu, što je zajednički rekord koji je posljednji put viđen 2000. godine.
OECD je u svom izvještaju dao izglede za ekonomiju eurozone.
Privatna potrošnja, koja obezbjeđuje skoro četvrtinu BDP-a, trenutno raste u eurozoni i podržava je snažno tržište rada. Istraživanje kaže da će plate nastaviti rasti u 2023. godini, prije nego što počnu postepeno opadati 2024. godine. S druge strane, više stope koje dovode do viših troškova i neizvjesnosti u globalnoj ekonomiji će opteretiti privatne investicije.
Državna pomoć i planovi oporavka
Ipak, uprkos donekle pozitivnim izgledima, EU treba da zaštiti svoje jedinstveno tržište, kako bi se izborila sa “kritičnim izazovima” krize energije i troškova života, navodi OECD. Navodi da to može učiniti održavanjem restriktivne monetarne politike i pojednostavljivanjem mobilnosti radne snage i pravila za zapošljavanje, omogućavajući im lakši pristup tržištu i povećavajući njegovu svestranost.
Organizacija je saopštila da bi EU takođe trebalo da izbjegava dalje relaksiranje pravila o državnoj pomoći, kao što je to činila tokom pandemije, kako se konkurencija ne bi naginjala u korist preduzeća u zemljama sa većim finansijskim resursima.
Umjesto toga, OECD predlaže ciljaniji okvir državne pomoći i savjetuje blok da preusmjeri resurse EU na zeleno istraživanje i razvoj (istraživanje i razvoj) i inovacije.
Veliki korak ka tome je da EU primijeni svoj plan oporavka EU sljedeće generacije, prema kojem su se države članice saglasile da ulože 807 milijardi eura kako bi jedna drugoj pomogle da „izađu jači iz pandemije” ulažući novac u ekološki prihvatljivu tehnologiju, digitalizaciju i zdravstvenu zaštitu.
Zelena tranzicija i borba protiv korupcije
Drugi način na koji EU može zaštititi i njegovati jedinstveno tržište je jačanje napora u borbi protiv finansijskog kriminala i ubrzavanje zelene tranzicije, savjetuje OECD.
Blok bi trebalo da nastavi koordinaciju nacionalnih napora u borbi protiv korupcije i prevara usklađivanjem minimalnih standarda u državama članicama i jačanjem mjera obezbjeđenja. Time bi se zaštitilo jedinstveno tržište zadržavanjem ekonomske efikasnosti i sprečavanjem rasipanja javnih resursa, navodi OECD.
U međuvremenu, veće cijene ugljena, subvencije za obnovljive tehnologije koje još nijesu konkurentne i druge regulatorne mjere olakšaće zelenu tranziciju EU, prema OECD-u.
U izvještaju se navodi da je važan element tranzicije pristupačna i sigurna energija, ali, dodaju, EU mora dodatno integrisati svoja tržišta električne energije da bi se to dogodilo.
„Dublja tržišta kapitala mogla bi podržati razvoj novih čistih tehnologija, dok će poboljšanje mobilnosti radne snage i vještina pomoći da se smanje troškovi tranzicije“, navodi se u izvještaju OECD-a.
Investitor
