ECB kritikuje italijanski porez na neočekivani profit banaka
Evropska centralna banka (ECB) je u srijedu kritikovala porez koji je predložila italijanska vlada na neočekivani profit banaka, rekavši da on ne uzima u obzir dugoročne izglede zajmodavaca i da bi neke od njih moglo učiniti ranjivim na ekonomski pad.
Prošlog mjeseca, Rim je zadao iznenađujući udarac zajmodavcima u zemlji nametnuvši jednokratni porez od 40% na njihovu dobit kao rezultat viših kamatnih stopa, nakon što ih je ukorio što nijesu iskoristili depozite.
Dionice banaka su oslabile prije nego što je ministarstvo ekonomije pojasnilo da novi porez zapravo neće iznositi više od 0,1% ukupne imovine kreditora.
“Iznos vanrednog poreza možda neće biti srazmjeran dugoročnoj profitabilnosti kreditne institucije i njenom kapacitetu za stvaranje kapitala”, navodi ECB u neobavezujućem mišljenju u kojem se procjenjuju rizici po finansijsku stabilnost koji proizlaze iz plana Italije.
„Kao rezultat opšte primjene vanrednog poreza, kreditne institucije koje imaju nižu poziciju solventnosti ili su više fokusirane na kreditne aktivnosti (kao što su male banke) ili imaju izazovne projekcije kapitala mogle bi postati manje sposobne da apsorbuju potencijalne negativne rizike ekonomski pad”, ocjenjuju iz ECB.
Centralna banka eurozone je već kritikovala slične poreze koje su ranije usvojile druge zemlje Evropske unije, poput Španije.
Upitan o kritikama ECB-a, italijanska premijerka Đorđa Meloni branila je plan vlade u Rimu, otvarajući mogučnost da se on promijeni pod uslovom da ciljani porez ostane nepromijenjen na “nešto ispod” 3 milijarde eura (3,22 milijarde dolara).
“Ako postoje ispravke koje treba napraviti, one se mogu uraditi, ali ne želim da se vraćam na početak”, rekla je ona.
Njene primjedbe dolaze dok italijanski zakonodavci pripremaju predloge koji će biti predstavljeni kasnije ove sedmice kako bi se ublažio uticaj poreza, uključujući omogućavanje bankama da djelimično odbiju ono što moraju da plate od ukupnog računa za korporativni porez.
Prema nekim vladajućim krugovima, neki amandmani će vjerovatno osloboditi manje banke od plaćanja poreza ili će ponovo razmotriti njegovu gornju granicu tako što će je usidriti na aktivu ponderisanu rizikom (RWAs) umjesto na ukupnu aktivu.
ECB je saopštila da nije u potpunosti jasno kako će se izvršiti obračun “ukupne imovine” i da bi banke mogle ostvariti gubitke ili manji profit prilikom plaćanja poreza sredinom 2024. godine, kako je predviđeno vladinom šemom.
Napominje da bi pozitivan efekat viših kamatnih stopa na banke mogao biti nadoknađen manjim obimom kreditiranja, većim troškom finansiranja i gubicima po lošim dugovama ako se ekonomija pogorša.
“Mora se preduzeti oprez kako bi se osiguralo da vanredni porez ne utiče na sposobnost pojedinačnih kreditnih institucija da izgrade jaku kapitalnu osnovu”, navodi ECB.
