Golubović: Zbog zastarjele statistike priviđaju nam se turistički rekordi

Mnogo toga nas dijeli od rekordne turističke sezone, upravo zbog nepouzdanih podataka i nedostataka informacija o tržištu u Crnoj Gori – poručuje za Pobjedu direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma (CIRT) Petar Golubović.

On očekuje da će kolektivni smještaj u postsezoni ostvariti dobre rezultate, ali privatni smještaj bilježi minuse. Podsjetio je da su vlasnici privatnog smještaja tvrdili da je čak 30 odsto manja posjeta nego prošle godine, dok zvanična statistika govori drugačije.

Po njegovim riječima, veći broj turista, a naročito noćenja, je „vještački“ stvoren statistički podatak koji je posljedica kako otvorenosti države za dugotrajne dolaske iz pojedinih zemalja, tako i zastarjele metodologije.

“Upravo analiza pokazatelja o broju dolazaka u smještajne kapacitete jasno ukazuje na sve nedostatke u praćenju turističkih trendova naše zemlje. Detaljnom analizom strukture gostiju u privatnom-individualnom smještaju, jasno je uočljivo nesrazmjerno povećanje broja dolazaka i ostvarenih noćenja ruskih turista u prvoj polovini godine u odnosu na isti period proteklih pet godina (od 2017. do 2022). Ni u godinama najbolje posjećenosti ruskih turista, ta brojka u prvoj polovini godine nije bila ni blizu onoj koja je ostvarena u 2023”, kaže Golubović.

Kao primjer navodi da je 2017. i 2018. godine ukupan broj noćenja ruskih turista u prvih šest mjeseci bio manji nego tokom jula. Slično je bilo i 2019. godine, kada je zbir njihovih dolazaka u prvih pola godine bio 30 veći nego tokom sedmog mjeseca. Ove godine, riječ je o značajnoj disproporciji – razlici od 400 odsto u korist prvih šest mjeseci naspram jula.

“Usljed nedostatka direktnih avio-linija, nepostojanja turoperatora koji rade organizovan dolazak gostiju sa ruskog tržišta, te bilo kakvih marketinških aktivnosti koje je kao država trebalo da odradimo da bi animirali i doveli turiste s ovog tržišta, postavlja se pitanje kako i zbog čega imamo ovoliko uvećanje? Kako to da su u privatnom smještaju za prvih šest mjeseci ,,turisti“ iz Rusije ostvarili 1,8 miliona noćenja, što je 50 odsto ukupno ostvarenog broja svih noćenja u privatnom smještaju. Takođe, prosječan broj dana koji ,,turista“ iz Rusije ostvari u privatnom smještaju je 17,1, dok je rekordne 2019. to bilo 9,9 dana”, dodaje Golubović.

U prilog tome, ističe da su se ruski turisti u hotelima, hostelima i rizortima prosječno zadržavali 3,3 dana, te da su po broju dolazaka i ostvarenih noćenja u kolektivnom smještaju tek na 12. mjestu – u poređenju sa ubjedljivim „vođstvom“ za privatni smještaj.

“Jedino logično objašnjenje jeste da su to, zapravo, ljudi koji su usljed rata između Ukrajine i Rusije prešli da žive u našu zemlju, pritom se prijavljujući u turističkim info-punktovima, gdje plaćaju boravišnu taksu i tako ušli u statistiku koja se tiče turizma, broja ostvarenih dolazaka i noćenja. Interesantan je i podatak da se broj noćenja turskih turista u privatnom smještaju uvećao za čak 350 odsto u odnosu na 2019. godinu”, dodaje on.

Višestruka zabuna

Treba ukazati na činjenicu da zakoni već više od deset godina omogućavaju državljanima Rusije, Ukrajine i Bjelorusije da kao turisti borave u Crnoj Gori tokom cijele godine, a da pritom ne moraju da se prijavljuju za privremeni ili stalni boravak. Sve što je potrebno jeste da na svakih 30 dana napuste Crnu Goru na (najmanje) pola dana i prijave se kao turisti kada ponovo uđu u našu zemlju.

Zbog ovakvih pravila, ali i zastarjele metodologije i neažurirane statistike na državnom nivou, mnogi izuzetni podaci ove godine su posljedica višestruke „zabune“.

“Zahvaljujući postojećoj metodologiji, definitivno nemamo jasnu sliku o broju dolazaka i ostvarenom broju noćenja turista. Sadašnji način prikupljanja ne daje relevantnu sliku kada su u pitanju turizam i statistika koja se za njega vezuje”, navodi direktor CIRT-a.

Golubović očekuje da će kolektivni smještaj u postsezoni imati jednako dobre pokazatelje i popunjenost kao što je to do sada bio slučaj.

“Međutim, privatni smještaj je taj koji je ‘zakazao’ i koji ipak neće uspjeti da zahvaljujući postsezoni nadomjesti relativno loš period takozvanog špica sezone. Prema nekim procjenama i izjavama koje smo imali prilike da čujemo, popunjenost u privatnom smještaju bila je 30 odsto slabija u odnosu na 2022. godinu”, rekao je on.

Kao primjer navodi da je budvanska opština, koja ima najviše registrovanih smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju, od 2018. do 2022. godine ostvarila pad u broju dolazaka turista i to za više od 50 odsto – a 463,6 hiljade na 228,6 hiljada.

– A zašto je popunjenost privatnog smještaja jedan od pokazatelja uspješnosti realizacije turističke sezone? Pa, zato što se po trenutno raspoloživim podacima upravo u njemu ostvari 69 odsto ukupnog broja turističkih noćenja u Crnoj Gori – zaključuje Golubović.