Nešto se lomi na finansijskim tržištima — evo šta se krije iza rasprodaje

Aktuelni zvuk “pucanja” na finansijskim tržištima nije tipična vrsta loma, gdje se jedna ili druga klasa imovine lomi i popušta. Umjesto toga, ovo je više prekid u narativu, onaj koji ima široke reperkusije, ocjenjuje CNBC.

Narativ o kojem je riječ je onaj u kojem Federalne rezerve drže niske kamatne stope i svi na Wall Streetu mogu uživati ​​u plodovima. To se sada promijenilo. Na njegovo mjesto dolazi priča u kojoj će visoke kamatne stope ostati duže, ideja kojom su zvaničnici Fed-a pokušali natjerati tržište da prihvati i koju investitori tek sada počinju da apsorbuju.

Bol zbog priznanja nove realnosti bila je akutna za Wall Street u utorak, sa padom svih ključnih indeksa, dok su prinosi trezora istovremeno porasli na najviši nivo u nekih 16 godina.

“Kada imate ekonomiju zasnovanu na nultim stopama, ovaj brzi korak [po 10-godišnjem prinosu trezora] prema 5%, računica se mora promijeniti, jer će se posljedice promijeniti,” rekao je Kvinsi Krozbi, glavni globalni strateg u LPL Financial. “Cijena kapitala raste, kompanije će morati refinansirati po višoj stopi.”

Porast stopa je posebno zlokoban jer se korporativna Amerika kreće u sezonu izvještaja o zaradama u trećem kvartalu, koja kreće ubrzo.

“Sve ovo tržište mora prihvatiti i progutati”, dodao je Krosby. “Vidite da je to zabrinjavajuće i teško.”

Ekonomski i inflacioni problemi

Bilo je znakova u utorak rano da bi ovo mogao biti još jedan težak dan za tržište koje dolazi od brutalnog septembra.

Ali pravi pokolj je krenuo nakon objavljivanja izvještaja Ministarstva rada u 10 sati po istočnom vremenu, koji pokazuje da je otvaranje radnih mjesta naglo poraslo u avgustu, suprotstavljajući se preovlađujućoj mudrosti da slika o zaposlenosti labavi i na taj način stvara manji pritisak na povećanje plata.

Zauzvrat, trgovci su postali zabrinuti da će centralna banka biti primorana da drži čvrstu monetarnu politiku. Taj osjećaj je ojačan ove sedmice, kada su najmanje četiri kreatora monetarne politike ili podržala povećanja ili naznačila da će više stope ostati na snazi ​​tokom dužeg perioda.

Zajedno sa padom dionica, prinos na 10- i 30-godišnje državne dužničke instrumente dostigao je maksimum koji je posljednji put viđen dok se privreda kretala ka finansijskoj krizi.

Prinosi obveznica

“Toliki dio ekonomije je evoluirao zbog niskih stopa i negativnih stopa,” rekao je Krozbi. “Sada se prilagođava onome što bi se smatralo istorijski normalnijim režimom stopa.”

Navikavanje na tipičniju strukturu stope ne zvuči tako strašno. Na kraju krajeva, prije finansijske krize, desetogodišnji prinos trezora je u prosjeku iznosio oko 7%, iako je to takođe bilo iskrivljeno istorijskim porastom stope početkom 1980-ih.

Problemi sa finansijama

Više dijelova privrede suočava se sa značajnim rizikom kamatnih stopa, ali ništa više od banaka. Sektor je potresen ranije ove godine zbog propasti nekoliko banaka koje su nagomilale previše dugotrajnog državnog duga, a zatim su morale da prodaju s gubitkom nakon povlačenja depozita.

U drugom kvartalu, nerealizovani gubici u bilansima banaka iznosili su 558,4 milijarde dolara, što je skok od 8,3% u odnosu na prethodni period, prema Federalnoj korporaciji za osiguranje depozita. Ukupni iznosi trezora koji se drže do dospijeća, koji su izazvali veliki dio previranja ove godine, bili su 309,6 milijardi dolara.

Očekuje se da će taj broj rasti, rekao je veteran s Wall Streeta Lari Mekdonald, osnivač The Bear Traps Report.

“Problem je u tome što kada je vaš osnovni kapital slab, svaka slabost na drugoj strani je eksponencijalno gora”, rekao je. “Ali ako trezori porastu na 6, 7 [procenta na prinose], onda poluga raste eksponencijalno, zar ne? To je vaš osnovni kapital. To je novac koji, kada odete u kazino, morate staviti za sto.”

Ako banke budu morale da pokriju svoje gubitke, mogle bi biti prisiljene da izdaju dionice, rekao je Mekdonald. To bi, zauzvrat, umanjilo cijenu dionica, što je situacija koja je vjerovatno uticala na gubitak u utorak od više od 2% dionica banaka prema mjerenju SPDR S&P Bank ETF- a.

Postoje i druge posljedice.

Potrošači, na primjer, osjećaju pritisak viših stopa na sve, od hipoteka preko kreditnih kartica do ličnih zajmova. Više od 36% banaka prijavilo je pooštravanje standarda kreditiranja u trećem kvartalu, nivo koji je u prošlosti bio u skladu sa recesijom.

U isto vrijeme, politička disfunkcija Vašingtona izaziva zabrinutost kupaca obveznica za američku fiskalnu kuću, s javnim dugom od gotovo 120% bruto domaćeg proizvoda (BDP) i neto troškovima finansiranja koji se, prema Zavodu za budžet Kongresa, kreću prema 745 milijardi dolara u 2024. nakon ukupno 663 milijarde dolara ove godine.

Štaviše, strani kupci su se udaljavali od državnih obveznica SAD-a, a kineski udjeli su smanjeni za oko 17%, ili 175 milijardi dolara, tokom prošle godine, prema podacima Ministarstvu finansija. Federalne rezerve rade isto, smanjujući svoje udjele u trezoru za više od 800 milijardi dolara otkako su prestale da reinvestiraju prihode od dospjelih vrijednosnih papira u junu 2022.