Montenegroberza: Od ekonomskog buma do skromnih prometa

Crnogorsko tržište kapitala zabilježilo je rekordan promet 2007. godine, kada je 224.000 transakcija generisalo promet od 727 miliona eura na dvije crnogorske berze. U tom periodu, na berzama je trgovalo više od 20 ovlašćenih brokera i dilera. Prošle godine, promet na Montenegro berzi bio je višestruko manji – 78 miliona eura, a generisalo ga je samo pet brokera, dilera i investicionih banaka. Sva je prilika da se ni 2023. neće završiti mnogo uspješnije – do kraja avgusta, ostvaren je promet od oko 7.4 miliona eura, piše Bloomberg Adria.

Berzanski bum bio neopravdan

Crnogorska berza nije izuzetak u Adria regionu, gdje se lokalna tržišta kapitala poslije inicijalnog buma iz dvijehiljaditih bore da privuku investitore. U regionalnoj ekonomskoj klimi lako je uhvatiti se za najočigledniji razlog – nisku kupovnu moć. Pa ipak, kapitala u Adria regionu ima, ali razlozi zašto on ne prolazi kroz krvotok berzi su daleko sveobuhvatniji – od zakonske regulative, neizvjesnosti na tržištu i loših iskustava, do strukture samog biznis sektora.

U intervjuu za Bloomberg Adriju, predsjednik Komisije za tržište kapitala Crne Gore, Željko Drinčić, objašnjava da ni bum iz 2007. nije bio tako glamurozan kako brojevi impliciraju. Tada je na berzi postojalo preko 600 emitenata listiranih na berzi.

“Mislim da je taj bum bio potpuno neopravdan s aspekta kvaliteta tih kompanija i same snage privrede. Nakon toga imamo situaciju da tržište kapitala rapidno propada, a jedan od razloga je sve manji slobodan protok na tržištu kapitala, sve manji broj listiranih kompanija na Montenegro berzi i to je nešto na čemu ćemo raditi u budućnosti”, kaže Drinčić.

Danas na Montenegro berzi ima oko 220 emitenata. Od tog broja, na godišnjem nivou se trguje sa 40-50 emitenata, a na dnevnom nivou dogodi se tek nekoliko desetina transakcija. I iako su ekonomije Adria regije manje, zabluda je da novca za ulaganje nema.

Adria tržišta i dalje bankocentrična

Procjenjuje se da samo u Srbiji postoji između 10 i 12 milijardi eura koji bi potencijalno mogli biti uloženi na tržištima kapitala. U Crnoj Gori, brojke su nešto manje, ali Drinčić ukazuje na to da se u posljednjih nekoliko godina povećavaju depoziti u crnogorskim bankama.

“Ono što imate kao paradoks u Crnoj Gori jeste da su kamate na građanske depozite u bankama na nivou do dva odsto ili malo preko dva odsto na period od dvije ili tri godine. S druge strane imate crnogorske obveznice, euro-obveznice koje na isto to dospijeće daju prinose preko šest odsto, a pritom mnogo više ljudi se odlučuje za ostavljanje novca u vidu depozita, a ne za ulaganje u crnogorske obveznice ili u bilo koje druge obveznice na tržištima kapitala. Upravo ovo je jedna od prilika za Ministarstvo finansija, odnosno državu, da taj segment prepozna i da ga iskoristi kao što su to uradili Republika Hrvatska i Republika Sjeverna Makedonija”, kaže Drinčić.

Istanbulska berza pasivna na Montenegro berzi

Montenego berza bori se i sa unutrašnjim problemima – usljed sudskih sporova koje država vodi sa većinskim akcionarom berze, oni nemaju pravo glasa na skupštinama akcionara. Berzom tako upravljaju manjinski akcionari, među kojima je i Istanbulska berza.

“Oni su na berzi kao akcionari prisutni već desetak godina, a mi do sada nijesmo vidjeli neke veće benefite od toga. Upravo u tom pravcu smo i obavljali razgovore s predstavnicima Istanbulske berze da bismo vidjeli koje su njihove namjere i došli do toga da se Istanbulska berza aktivnije uključi na samu Montenegro berzu”, kaže Drinčić.

Akcionarima berze se ove godine priključila i Crna Gora, a Drinčić je izrazio nadu da će se država ozbiljnije uključiti u finansijsko tržište Crne Gore – između ostalog i kroz emitovanje obveznica na domaćem tržištu kapitala.

“Nove regulative, rješenja i finansijski instrumenti bi Montenegro berzi i crnogorskom tržištu kapitala donijeli veću likvidnost i veću ponudu za građane. Među njima postoji potreba i tražnja i novac koji čeka priliku na finansijskom tržištu”, zaključio je Drinčić.

O zakonskoj regulativi u Crnoj Gori, ideji regionalnog umrežavanja Adria berzi, ali i promjenama u 2023. godini, detaljnije u intervjuu u videu.