Korak bliže digitalnom euru: Nova faza pripreme počinje 1. novembra

Evropska centralna banka (ECB) preduzela je u srijedu dalji korak ka lansiranju digitalne verzije eura koja bi omogućila ljudima u 20 zemalja koje dijele jedinstvenu valutu da bezbjedno i besplatno vrše elektronska plaćanja.

ECB je saopštila da će 1. novembra započeti dvogodišnju “fazu pripreme” za digitalni euro, u kojoj će definisati pravila, izabrati svoje partnere iz privatnog sektora i obaviti određena “testiranja i eksperimentiranja”.

“Nakon dvije godine, Upravni savjet će odlučiti da li će preći na sljedeću fazu priprema, kako bi se otvorio put za moguće buduće izdavanje i uvođenje digitalnog eura”, saopštila je ECB.

Iako je odluka od srijede mali korak u višegodišnjem projektu, ona postavlja ECB ispred ostalih centralnih banaka Grupe sedam (G7) bogatih zemalja i mogla bi predstavljati plan za druge koji će slijediti, ocjenjuje Reuters.

Brojne karipske zemlje i Nigerija već su pokrenule digitalne valute, dok su Kina i Švedska među onima koje su pokrenule pilot projekte.

Ali američki Fed, Banka Engleske i Banka Kanade, svi su oprezniji u takvim projektima.

Digitalni euro će za većinu namjera i svrha služiti kao i svaki drugi online novčanik ili bankovni račun, osim što će biti slobodan za korišćenje i garantovaće ga ECB, a ne privatna kompanija, što ga čini sigurnijim.

Ali projekat ima dosta kritičara, uglavnom bankara i regulatora koji strahuju da će oduzeti depozite komercijalnom sektoru, ali i nekih akademika, nadzornika privatnosti Evropske unije i nekih grupa potrošača.

“ECB do sada nije bila u stanju da jasno odredi dodatu vrijednost digitalnog eura”, rekao je Markus Ferber, njemački član Evropskog parlamenta iz konzervativne Evropske narodne partije.

Jedna od ključnih zamjerki je da digitalna valuta može olakšati poslovanje komercijalnim bankama u vrijeme krize, a istovremeno pruža malo poboljšanja u odnosu na postojeće opcije.

ECB kaže da će digitalni euro stvoriti konkurenciju na tržištu plaćanja, kojim dominiraju američke kompanije za kreditne kartice.

Kako bi ublažila zabrinutost u vezi sa komercijalnim bankama, ECB je rekao da će postaviti gornju granicu koliko digitalnih eura svaki pojedinac može posjedovati, vjerovatno u rasponu od 3.000 eura.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je nedavno rekao da bi digitalne valute trebalo da imaju skroman uticaj na monetarnu politiku izvan kriznih vremena i objavio vodič za centralne banke.

Baš kao i sa fizičkim gotovinom, korisnici će moći da obavljaju manja vanmrežna plaćanja u digitalnim eurima, a ECB je rekao da neće pohranjivati ​​lične podatke o pojedinačnim transakcijama.

Digitalni euro će distribuirati ECB, kao i komercijalne banke i dobavljači digitalnih novčanika. Biće dostupan samo stanovnicima eurozone i njenim građanima u inostranstvu, što se odnosi na zabrinutost zbog masovnog usvajanja u zemljama u kojima je lokalna valuta slaba.

Elektronska plaćanja u EU porasla su sa 184,2 biliona eura u 2017. na 240 biliona eura u 2021, ubrzana pandemijom COVID-19, prema podacima Evropske komisije.

Prema istraživanju Banke za međunarodna poravnanja, centralne banke koje predstavljaju jednu petinu svjetske populacije vjerovatno će izdavati vlastite digitalne valute u naredne tri godine.

Mnogi od ovih projekata se razvijali oko 2019. godine, kada je Facebook najavio planove za uvođenje digitalne valute, koji su potom odbačeni.

Ali porast stabilnih e-kovanica – kripto tokena podržanih u određenoj mjeri tradicionalnim valutama – dao je novi podsticaj digitalnim valutama centralne banke, ili CBDC-u u financijskom žargonu.