Zagreb, Hrvatska, Croatia, tramvaj, ljudi, people, square, Trg Bana Jelačića, Jelačića plac, centar Zagreba

Svaki drugi zaposleni u Hrvatskoj zarađuje više od 1.000 eura

Podijeli

Svaki drugi zaposleni u Hrvatskoj zarađuje više od hiljadu eura.

Medijalna neto plata prvi je put na plati za avgustu, isplaćenoj u septembru, preskočila 1.000 eura za okrugla četiri eura, piše u ponedjeljak Večernji list.

Četvrtina zaposlenih, odnosno oko 420.000 radnika, zarađivala je do 763 eura neto, dok je deset odsto najbolje plaćenih imalo mjesečne plate iznad 1.772 eura neto.

Na donjem kraju piramide deset posto najslabije plaćenih dobilo je tri puta manje, do 651 euro mjesečne plate.

Niže plate su u godinu dana porasle oko 13 odsto, u dvije godine oko 22 odsto, dok je povećanje većih plata bilo sporije i kretalo se oko deset odsto u odnosu na godinu dana prije i 18 odsto u odnosu na plate isplaćene u septembru 2021. godine.

Tekuća godina će ostati zapamćena kao jedna od godina s najsnažnijim povećanjem plata u Hrvatskoj, ne računa li se period visoke inflacije s početka 90-ih godina, pa je, na primjer, ovogodišnja avgustovska neto plata oko 14 odsto iznad plata u 2022, a u bruto iznosu viša je oko 16 odsto.

Povećanje plata kako bi zadržali radnike

Manjak radnika učinio je svoje te su konačno i hrvatski poslodavci, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, shvatili da bez većih plata neće moći zadržati ni strance, a kamoli domaće radnike, ocjenjuje Večernji. Hrvatska udruga poslodavaca procjenjuje da Hrvatskoj “u ovom trenutku nedostaje najmanje 200.000 stranih radnika kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada”.

Stoga traže još snažnije poresko rasterećenje plata od najavljenog za početak iduće godine na osnovu kojeg bi niže plate mogle porasti do 40-ak eura, a srednje šest ili sedam eura. Za sada je samo Grad Bjelovar najavio dodatno smanjenje poreza na dohodak za dva postotna boda.

“Veoma je važno rasteretiti dohodak visokokvalifikovane radne snage te promovisati njeno zapošljavanje kako bismo nivo produktivnosti po radnom satu podigli sa samo 68 prosjeka EU’, navodi glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić