Novi briselski izvještaj: Crna Gora umjereno spremna da se nosi sa konkurencijom i tržištem Evropske unije
Crna Gora je ostvarila ograničen napredak i umjereno je pripremljena u razvoju funkcionalne tržišne privrede.
“Ekonomska ekspanzija je nastavila snažno tempo rasta u 2022., podržan privatnom potrošnjom i snažnim rastom turizma”, ocijenila je Evropska komisija (EK) u nacrtu godišnjeg izvještaja za Crnu Goru, u koji su “Vijesti” imale uvid.
Ocijenjeno je da je ekspanzivna fiskalna politika podstakla domaću tražnju i doprinijela veoma visokom rastu neto plata, da se budžetski defict povećao, kao da nije razvijen srednjeročni plan konsolidacija koji treba da riješi sve veće fiskalne izazove.
“Bankarski sektor je ostao dobro kapitalizovan i likvidan. Broj novih preduzeća je povećan, ali napori da se poslovanje unaprijedi, okruženje i upravljanje državnim preduzećima usporeno je zbog političkih neizvesnosti. Crna Gora je postigla određeni napredak i umjereno je spremna da se nosi sa konkurencijom pritisaka i tržišne snage unutar EU. Obrazovni sistem se suočava sa brojnim izazovima. Napori za unapređenje zelene i digitalne tranzicije su nastavljene, ali i dalje postoje veliki nedostaci u infrastrukturi. Uprkos određenom napretku u metalurškog sektora i dobrog učinka turizma, potrebni su napori za diversifikaciju”, navodi se u izvještaju.
Piše i da je Crna Gora je ostvarila napredak u statističkoj metodologiji i prenosu podataka Eurostatu i strateški okvir za finansijsku kontrolu i sada bi trebalo da se fokusira na usklađivanje svoje statistike sa Evropskim sistemom računa i jačanje budžetske inspekcije i upravljačke odgovornosti u javnoj upravi.
“Crna Gora je umjereno pripremljena i ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti javnih nabavki. U 2022. je postignut određeni napredak u usklađivanju sa pravnim tekovinama EU i u daljem unapređenju funkcionisanja elektronski sistem nabavki. Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da se fokusira na efektivne sprovođenje zakonodavstva o javnim nabavkama i javno-privatnom partnerstvu. Trebalo bi takođe u potpunosti poštovati pravila o javnim nabavkama EU u svim slučajevima, kao na primjer prilikom dodjele koncesija za upravljanje aerodromima”, piše u izvještaju.
Briselska administracija navodi da je ostvaren je napredak na tržištu nadzora, akreditacije i standardizacije; prava intelektualne svojine i usvajanju nova nacionalna sveobuhvatna strategija o intelektualnoj svojini.
Kada je riječ o ekonomskim reformama napredak je napravljen u kontroli duvana, penzijama, industrijskoj politici, operacionalizaciji Inovacionog fonda, oporezivanju i olakšavanju trgovine.
“Ostvaren je napredak u stvaranju energije za dan unaprijed tržišta i kontrole državne luke, ali napredak je bio ograničen u pogledu životne sredine i klime. Crna Gora sada treba da se fokusira na strategiju zelene tranzicije u energetskom sektoru, uključujući samo planove tranzicije za postupno gašenje elektrane u Pljevljima, usvajanje i sprovođenje zakona o železnici. Napredak je ostvaren u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz donošenje nove Strategije, hrana i ribarstvo i akvakultura, regionalna politika i strukturne instrumente, finansijske i budžetske odredbe. Crna Gora sada treba da se fokusira na početak implementacije IPARD III programa, ubrzati zakonodavno usklađivanje u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja kao i ribarstva i akvakulture, unapređenje ustanove za ishranu i kontrolu bezbednosti hrane uz nastavak planova vakcinacije protiv besnila”, kostatovano je u izvještaju.
U oblasti migracija, legalne radne migracije u Crnu Goru su nastavile da rastu, pa je lani, kako piše u izvještaju, izdato 29.319 dozvola za privremeni boravak i rad, uglavnom za sezonske radnike.
U 2022. registrovano 8.519 migranata koji su ilegalno prešli granicu, što je dvostruko više u poređenju sa 2021, odražavajući regionalne trendove.
Namjeru je prijavilo ukupno 8 320 ljudi da zatraži azil, ali je samo 175 zaista podnijelo zahtjev za azil, a devet osoba je odobreno status međunarodne zaštite”, navodi se u izvještaju u kome se konstatuje da je šema ekonomskog državljanstva investitora ukinuta krajem 2022. godine.
U napomeni je navedeno da izvještaj obuhvata period od juna 2022. do juna 2023. godine. Baziran je na informacijama iz različitih izvora, uključujući doprinose Vlade Crne Gore, država članica EU, izvještaje Evropskog parlamenta i informacije različitih međunarodnih i nevladinih organizacija.
“Ovo takođe uključuje rezultate uporednih procjena i indeksa koje su proizveli drugi akteri, posebno u oblasti vladavine prava. Za ocjenu trenutnog stanja, izvještaj koristi sljedeće skale: rani stadijum, određeni nivo pripreme, umjereno pripremljeno, dobro pripremljeno i veoma napredno. Za postignuti napredak tokom perioda izvještavanja, korišćena je sljedeća skala: nazadovanje, nema napretka, ograničen napredak, određeni napredak, dobar napredak i veoma dobar napredak. Gdje je to odgovaralo, takođe su korišćeni privremeni koraci”, objašnjeno je.
