Pismo Sloveniji: ECB upozorava na posljedice poreza na aktivu banaka
Porez na bilansnu sumu banaka, koji vlada Slovenije planira u zakonu o obnovi, mogao bi uticati na smanjenje kreditiranja u zemlji, upozorava u svom mišljenju Evropska centralna banka (ECB).
I potpredsjednik ECB-a je za današnje Finance upozorio da takvi porezi ne bi smjeli pogoršati kreditiranje i naštetiti solventnosti banaka.
Mišljenje ECB-a o porezu – Nacrt zakona o obnovi nakon avgustovskih poplava i klizišta predviđa uvođenje poreza na ukupnu imovinu banaka i štedionica za razdoblje od pet godina, u iznosu od 0,2 odsto ukupne imovine – upozorava da se, suprotno poreskim propisima, koje su uvele druge države članice, dodatni porez u Sloveniji ne bi obračunavao samo na neto prihod od kamata ili vrijednost koja se odnosi na kamatnu maržu, već na cjelokupan bilans, prenosi SEEbiz.
“Potreban je oprez kako ovakva porezna osnovica ne bi potaknula kreditne institucije da suze svoje bilanse smanjenjem kreditne aktivnosti snažnije nego što bi to trebalo biti sa stajališta monetarne politike. S tim u vezi, ECB napominje da se obim kreditiranja u Sloveniji već smanjio i da bi uvođenje novog poreza moglo dodatno ograničiti kreditnu aktivnost”, upozorava ECB u svom mišljenju.
Mišljenje ECB-a početkom oktobra zatražilo je slovenačko ministarstvo finansija, koje je krajem oktobra centralnoj banci proslijedilo i nacrt zakona o obnovi, a ECB je napisala mišljenje koje se u novembru objavljuje u Službenom listu EU.
Kaže da ograničavanje kreditiranja doprinosi nepovoljnijim uslovima za klijente, a viši troškovi i manja ponuda kredita mogu negativno uticati na realni ekonomski rast.
U međuvremenu je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos u razgovoru za Finance rekao da ECB nije za takve poreze, jer takvo oporezivanje ne bi trebalo da koči kreditiranje i prelivanje učinaka mjera monetarne politike u sistem, te ne bi trebalo da šteti solventnosti banaka.
Prema njegovim riječima, ECB je dao mišljenja Litvaniji, Španiji, Italiji, a sada i Sloveniji. “Svi planirani porezi nijesu isti, ali se u svakom mišljenju ističe da ne bi trebali pogoršati kreditiranje i ne naštetiti solventnosti banaka”, rekao je de Guidos.
Udruženje banaka Slovenije smatra da bi usvajanje predloženog poreza imalo dugoročne negativne posljedice za kreditiranje i otpornost bankovnog sistema, kao i za njegovu konkurentnost i sposobnost dobijanja sredstava od vlasnika ili investitora.
Kako je za današnje Delo rekla direktorica Udruženja, Stanislava Zadravec Caprirolo, predloženo oporezivanje znatno je veće nego drugdje, a porez je namijenjen srednjoročnom finansiranju budžeta, dok su u nekim drugim zemljama usvojili jednokratna poreska opterećenja. Prema njenom mišljenju, planirana slovenačka regulacija biće znatno lošija za investitore i vlasnike, što će uticati na dostupnost kapitala i cijenu, a druga posljedica biće kontrakcija kreditne aktivnosti i bilansne sume.
