Spajić ostavio prostor da se zaduži 1,15 milijardi eura

Vlada premijera Milojka Spajića je predlogom budžeta za 2024. godinu sebi ostavila prostor da se može zadužiti za 1,15 milijardi eura, od čega 650 miliona eura za potrebe obezbjeđenja nedostajućeg novca u 2024. godini, kao i dodatno “izuzetno” za još 500 miliona za potrebe refinansiranja duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2025. godinu.

Da bi ova zaduženja bila moguća, potrebno je da predlog Vlade dobije saglasnost većine poslanika.

Dodatno Vlada se u 2024. može zadužiti i za finansiranje projekata u iznosu od 933 miliona eura, gdje se nalaze kredit za dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica od 200 miliona, kupovina vojnih brodova od 120 miliona, za rekonstrukciju pruge od Bara do Golubovaca za 113 miliona, izgradnju i rekonstrukciju zdravstvenih ustanova 85 miliona… Tako da bi teoretski ukupno zaduženje u narednoj godini ako dobije podršku poslanika moglo iznositi dvije milijarde.

Predlog budžeta za 2024. nije razmatran na sjednici Komsije za ekonomsku politiku i ministri ga nijesu dobili do početka jučerašnje sjednice Vlade

Spajić je sa pozicije ministra finansija za 2022. godinu pripremio bio zaduženje od 1,4 milijarde (dvije stavke u budžetu od 900 i 500 miliona), ali su poslanici spriječili to zaduženje.

Predlog budžeta za 2024. nije razmatran na sjednici Komisije za ekonomsku politiku i ministri ga nijesu dobili do početka jučerašnje sjednice Vlade. “VIjesti” su pitale juče sve ministre kada im je predlog budžeta dostavljen i da li su imali vremena da se detaljno upoznaju sa njim, ali je odgovor stigao samo iz Ministarstva zdravlja da će “odgovore poslati kad se ministar vrati sa službenog puta”.

Minimalna penzija će od januara iznositi 450 eura umjesto sadašnjih 295 eura i primaće je 75.000 penzionera, a za ovo povećanje i tri redovna usklađivanja penzija u 2024. godine biće potrebno dodatnih 170 miliona eura, pa će za isplatu penzija u narednoj godini biti potrebno 737 miliona eura.

Povećanje minimalne penzije bilo je jedno od glavnih predizbornih obećanja Spajićeve stranke “Evropa sad”. U budžetu i predloženim ekonomskim zakonima nema najava da će prosječna plata na kraju iduće godine biti 1.000 eura, što je bilo drugo bitno predizborno obećanje.

Predlogom budžeta nema novca za dvije najsiromašnije grupe stanovnika, oko sedam hiljada porodica korisnika socijalne pomoći – materijalnog obezbjeđenje za koje je ostala ista stavka kao i prethodne godine od 10 miliona eura. Visina mjesečne naknade za meterijalno obezbjeđene porodice sa jednim članom sada iznosi 85 eura, dok je za porodicu sa pet i više članova 161 euro. Druga zaobiđena ugrožena grupa su takozvani srazmjerni penzioneri kojih ima oko 11 hiljada koji preživljavaju sa stotinjak eura. Za njih i dalje neće važiti granica minimalne penzije od 450 eura.

Garancije 139 miliona

Prema predlogu budžeta državnoj kasi u narednoj godini faliće 765 miliona eura i planirano je da se taj novac nadomjesti kroz depozite koji će se prenijeti iz ove godine, postojeće kredite zaključene u ranijem periodu, kao i novac iz novog zaduženja. Ta nova zaduženja projektovana su na 650 miliona eura, a novac će se obezbijedit kroz kredite sa međunarodnim finansijskim institucijama, sa domaćim i/ili inostranim bankama, kroz emisiju državnih zapisa i/ili obveznica na domaćem i/ili međunarodnom tržištu, kao i/ili zaključenjem bilateralnih ili drugih kreditnih aranžmana.

Vlada je planirala da izda garancije za kredite u iznosu od 139 miliona eura. I to Regionalnom vodovodu 12 miliona za projekat unapređenje sistema regionalnog vodosnabdijevanja kroz razvojne projekte i šest miliona za finansiranja projekta unapređenje sistema regionalnog vodosnabdijevanja i zaštite vodoizvorišta “Bolje sestre”, Željezničkom prevozu 30 miliona za nabavku vozova u lokalnom prevozu, Crnogorskom elektroprenosnom sistemu 30 miliona za trafo-stanicu Brezna, Elektroprivredi 40 miliona za drugu fazu modernizacije hodroelektrane “Perućica”, “Montekargu” tri miliona za opravku lokomotiva i vagona.

Planirano je i budžetom izdavanje državnih zapisa.

Predlog budžeta za narednu godinu prate i izmjene i dopune nekoliko zakona i to u: penzijsko-invalidskom osiguranju, igrama na sreću, akcizama, finansiranju lokalne samouprave, sistemskog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

Izmjenama Zakona o PIO predviđa se utvrđivanje minimalne penzije na 450 eura od januara naredne godine, ali ona neće biti obuhvaćena redovnim usklađivanjima u 2024. i 2025. godini.

Utvrđeno je i da je uslov za starosnu penziju za oba pola 65 godina starosti i minimum 15 godina staža. Za žene se produžava prelazno rješenje pa će granica od 65 godina biti uvedena 2033. godine. One sada mogu otići u penziju sa 62 godine i šest mjeseci života, a ova granica će se godišnje postepeno povećavati za po tri mjeseca pa će tek u 2033. godini norma doći na 65 godina života. Novina je da će se u penziju ići sa 40 godina staža bez obzira na godine starosti, a do sada je drugi uslov bio i 61 godina starosti.

Ispravljena je i greška iz postojećeg zakona, pa će se penzije u narednoj godini usklađivati tri puta – 1. januara, 1. maja i 1. septembra, na osnovu četveromjesečnih statističkih podataka o rastu bruto plata i inflacije, a ne kao do sada na osnovu kvartalnih podataka za četiri mjeseca.