zgrada, stambena zgrada, Podgorica, bulevar, Linea, Zetagradnja, stanovi, kvart, stambeni kvart
Foto: Rajko Milić

Cijene stanova teško da će biti niže u 2024.

Podijeli

Kupovina stana za većinu građana i ove godine biće gotovo nemoguća misija. I dok bankari od sredine godine najavljuju blagi pad kamatnih stopa na stambene kredite, građevinari i agenti za nekretnine vjeruju da se cijene stanova neće značajnije mijenjati, piše portal Javnog servisa RTCG.

Ukoliko ste u novogodišnjoj noći poželjeli da 2024. riješite stambeno pitanje jer to dosada nijeste uspjeli zbog visokih cijena, teško da će vam se želja ostvariti bez debelog novčanika. Potvrđuju to projekcije agenata za nekretnine, ali i građevinara.

“Prije sam vjerovanja doći do jednog blažeg hlađenja na tržištu, usporavanja rasta cijena i manjetražnje, a da će doći do pada cijena u nekom značajnijem obimu – mislim da do toga neće doći”, kaže Mile Gujić iz Odbora udruženja građevinara.

“Računam da smo sada došli na neki nivo na kojem će se ove cijene makar u nekom srednjem roku zadržati i ako dođe do nekih pomjeranja, odnosno do nekog pada, to će biti blago. Razlog je i dalje velika potražnja”, ističe Stefan Mišković iz agencije za nekretnine.

Stranci podigli cijene

Od izbijanja rata u Ukrajini u Crnu Goru došlo je 100 hiljada stranaca, koji su znatno imućniji od prosječnog crnogorskog građanina, pa za cijenu kvadrata i ne pitaju, naročito na primorju i u Podgorici. Tako je prosječna cijena kvadrata u Glavnom gradu porasla za gotovo 500 eura, pa za stan od 50 kvadrata sada treba izdvojiti skoro 25 hiljada eura više nego prije 2019.

“Tada je prosječna cijena na nivou Crne Gore bila 1.160 eura i u odnosu na današnji dan bila je manja za 42 odsto, a kada je Podgorica u pitanju bila je na nivou 1.180 i u odnosu na današnji dan odnosno treći kvartal 2023. kada imamo posljednje zvanične podatke Monstata, bila je manja 44 odsto”, kaže Mišković za TVCG.

Osim tražnje, na rast cijena nekretnina uticali su inflacija, ali i poremećaji na tržištu građevinskog materijala, naročito tokom pandemije koronavirusa, a kasnije i rata u Ukrajini. No, sada se dešava suprotan trend.

“Posljednjih par mjeseci jedošlo do stabilizacije na tržištu građevinskih materijala i proizvoda a neke su cijene i pale ali to nije bilo dovoljno da se cijene nekretnina vrate odnosno da padnu. Ovdje je mala ponuda i u Crnoj Gori se u prosjeku završi najviše do 3 hiljade stanova i sa tim brojem izgrađenih stanova se ne može zadovoljiti tržište koje sada iskazuje jednu veliku potražnju”, dodaje Gujić.

Šta će biti s kamatama?

Paralelno s poskupljenjen stanova porasle su i kamatne stope na stambene kredite. Zaduživanje za kupovinu stana od 2019. do danas veće je skoro 2 odsto. U godini pred nama, kako predviđaju bankari, građani mogu računati na malo povoljnije uslove kreditiranja.

“U prva dva kvartala ne očekujem neki značajniji pad kamatnih stopa prije svega euribora ali već od junske konferencije možemo očekivati određeni pad”, kaže za TVCG Bratislav Pejaković iz Udruženja banaka.

No, sve to neće znači mnogo podstanarima jer su kirije skoro udvostručene, dok su na pojedinim lokacijama u Glavnom gradu i primorju veće i 100 odsto.

Zato će ostvarenje novogodišnje želje većine građana o rješavanju stambenog pitanja morati da sačeka neka bolja vremena, zaključuje RTCG.