“Poslovi bi mogli da nestanu”: Skoro 40% radnih mjesta moglo bi biti poremećeno vještačkom inteligencijom

Skoro 40% radnih mjesta širom svijeta moglo bi biti pogođeno porastom vještačke inteligencije (AI), trendom koji će vjerovatno produbiti nejednakost, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

U nedjeljnom postu na blogu, šefica MMF-a Kristalina Georgijeva pozvala je vlade da uspostave mreže socijalne sigurnosti i ponude programe prekvalifikacije kako bi se suprotstavili uticaju AI na tržište rada.

„U većini scenarija, AI će vjerovatno pogoršati ukupnu nejednakost, zabrinjavajući trend na koji kreatori politike moraju proaktivno da se pozabave kako bi spriječili da tehnologija dodatno podstiče društvene tenzije“, napisala je Georgijeva uoči Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu, u Švacarskoj, gdje je tema će biti visoko na dnevnom redu.

Kako AI nastavlja da se prilagođava od strane sve većeg broja radnika i preduzeća, očekuje se da će pomoći i naštetiti ljudskoj radnoj snazi, napomenula je Georgijeva.

Ponavljajući prethodna upozorenja drugih stručnjaka, Georgijeva je rekla da se očekuje da će se efekti osjetiti dublje u razvijenim ekonomijama nego u tržištima u nastajanju.

U razvijenijim ekonomijama, na primjer, čak 60% poslova moglo bi biti pod uticajem AI. Otprilike polovina njih može imati koristi od toga kako AI promoviše veću produktivnost, rekla je.

„Za drugu polovinu radne snage, AI aplikacije mogu izvršavati ključne zadatke koje trenutno obavljaju ljudi, što bi moglo smanjiti potražnju za ljudima a što bi dovelo do nižih plata i smanjenog zapošljavanja“, napisala je Georgijeva, citirajući analizu MMF-a.

“U najekstremnijim slučajevima, neki od ovih poslova mogu nestati”, dodala je.

Na tržištima u razvoju i zemljama s nižim prihodima, očekuje se da će AI uticati na 40% i 26% radnih mjesta. Tržišta u nastajanju odnose se na mjesta kao što su Indija i Brazil sa održivim ekonomskim rastom, dok se zemlje s niskim dohotkom odnose na ekonomije u razvoju sa dohotkom po glavi stanovnika koji spada u određeni nivo, kao što su Burundi i Sijera Leone.

„Mnoge od ovih zemalja nemaju infrastrukturu ili kvalifikovanu radnu snagu da iskoriste prednosti vještačke inteligencije, što povećava rizik da bi tehnologija vremenom mogla da pogorša nejednakost“, primijetila je Georgijeva.

Upozorila je da bi upotreba AI mogla da poveća šanse za društvene nemire, posebno ako mlađi, manje iskusni radnici prigrabe tehnologiju kao način da pomognu u povećanju svog učinka, dok se stariji radnici bore da zadrže pozicije.

AI je bila “vruća tema” na WEF-u u Davosu prošle godine dok je ChatGPT osvajao svijet. Chatbot senzacija, koju pokreće generativna AI, pokrenula je razgovore o tome kako bi tehnologija mogla promijeniti način na koji ljudi rade širom svijeta zbog svoje sposobnosti pisanja eseja, govora, pjesama i još mnogo toga.

Od tada, nadogradnje tehnologije proširile su upotrebu AI chatbotova i sistema, čineći ih popularnijima i podstičući ogromna ulaganja.

Neke tehnološke kompanije već su direktno ukazale na AI kao razlog zašto preispituju broj zaposlenih.

Iako se radna mjesta mogu promijeniti, široko rasprostranjeno usvajanje AI bi u konačnom moglo povećati produktivnost rada i povećati globalni BDP za 7% godišnje u periodu od 10 godina, prema procjeni ekonomista Goldman Sachsa iz marta 2023.

Georgijeva je u svom postu na blogu takođe navela mogućnosti za povećanje proizvodnje i prihoda širom svijeta uz korišćenje AI.

„AI će transformisati globalnu ekonomiju“, napisala je ona. “Hajde da se pobrinemo da to bude od koristi čovječanstvu.”