Iza BDP-a: Zašto je za ekonomski rast potrebno više od brojeva

Svjetsko ekonomsko usporavanje trebalo bi da padne na najnižu stopu u posljednje tri decenije do 2030. godine, usred tekućih ekonomskih i geopolitičkih šokova, prema novoj studiji.

Preplitanje globalnih izazova, kao što su klimatska kriza i slabljenje društvenog dogovora, zajedno će pogoršati uticaj ekonomskog pada, usporavajući napredak u globalnom razvoju, navodi Svjetski ekonomski forum (WEF) u izvještaju objavljenom u srijedu.

Ali umjesto mjerenja rasta u smislu tipične analize BDP-a, izvještaj je sagledao “osnovnu prirodu i kvalitet rasta” u različitim zemljama na osnovu četiri glavne oblasti: inovativnost, inkluzivnost, održivost i otpornost.

Globalna analiza

Izvještaj je otkrio da su ekonomije zemalja u prosjeku postigle najviše rezultate u inkluzivnosti (koliko imaju koristi i stvaraju mogućnosti za sve) i otpornosti (koliko dobro mogu izdržati i oporaviti se od šokova).

Konkretno, zemlje su u prosjeku dobile 55,9 od 100 bodova za inkluzivnost i 52,8 za otpornost.

Ipak, izvještaj naglašava da mnoge zemlje i dalje rastu na načine koji nijesu održivi ili inkluzivni, zbog izazova u usvajanju inovacija i minimiziranju njihove podložnosti globalnim šokovima.

U međuvremenu, prosječna globalna ocjena za održivost, koja procjenjuje koliko dobro privreda može ostati u granicama životne sredine, iznosi 46,8 od 100.

Zemlje su u prosjeku postigle najlošije rezultate u inovativnosti (mjereći koliko dobro se ekonomija može prilagoditi novim kretanjima za poboljšanje dugoročnog rasta) budući da je dosegla 45,2 od 100.

Tri evropske zemlje su na visokom nivou u pogledu održivosti

Među 107 ekonomija obuhvaćenih izvještajem, nijedna od zemalja nije imala ocjenu veću od 80 ni po jednoj od četiri kategorije.

Zemlje sa visokim dohotkom zabilježile su prosječan BDP od 52.475 dolara (48.350 eura) po stanovniku (po paritetu kupovne moći) u 2023. godini. Između 2018. i 2023. imale su prosječan godišnji rast BDP-a po glavi stanovnika od 1,01%.

Obrazac rasta ovih zemalja obično je obilježen visokim ocjenama u inkluzivnosti (68,9), inovativnosti (59,4) i otpornosti (61,9), prema izvještaju WEF-a, ali su iznevjerene u smislu održivosti (45,8).

Zemlje u ovoj kategoriji uključuju Australiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Saudijsku Arabiju, Južnu Koreju, Veliku Britaniju i SAD.

Tačnije, Švajcarska (80,4), Singapur (76,4) i SAD (74,1) su postigli najbolje rezultate za inovativnost; Finska (77,7) i Kanada (75,8) za inkluzivnost; Švedska (60,9), Njemačka (56,3) i Velika Britanija (54,0) za održivost; te Australija (69,5) i Japan (66,3) za otpornost.

WEF je primijetio da zajednički izazovi koji sprečavaju snažniji i uravnoteženiji učinak rasta u ovoj grupi uključuju pitanja kao što su dostupnost radne snage, pristup jednakim mogućnostima na radnom mjestu, sporo usvajanje zelenih tehnologija i nedostatak mogućnosti prekvalifikacije i cjeloživotnog učenja.

Izvještaj takođe ispituje ekonomije nižeg srednjeg dohotka sa prosječnim BDP-om po glavi stanovnika od 7.633 dolara (7.032 eura) u 2023. Tokom proteklih pet godina, ove ekonomije su se fokusirale na otpornost, nadmašujući one bogatije u održivosti, ali im je potrebno poboljšanje inkluzivnosti i inovativnosti.

Zemlje poput Bangladeša, Egipta, Indije, Nigerije, Pakistana, Filipina i Vijetnama suočavaju se s izazovima u tehnologiji, mrežama socijalne sigurnosti, obnovljivoj energiji i zdravstvenoj zaštiti.

Slično tome, ekonomije s niskim dohotkom, u prosjeku 1.533 dolara (1.412 eura) po glavi stanovnika 2023. godine, pokazuju lakši ekološki otisak sa jakim naglaskom na održivost. Međutim, postoji prostor za poboljšanje otpornosti, inkluzivnosti i inovativnosti.

Izazovi za njih uključuju informacionu i komunikacionu tehnologiju (ICT), povezanost, ishranu, ekološku regulativu i diversifikaciju izvora energije. Na primjer, Ruanda se ističe otpornošću, ali se suočava s izazovima u oblastima kao što su ICT i energija, navodi se u izvještaju.

Šta donosi budućnost

Mnoge zemlje i dalje rastu na načine koji nijesu održivi ili inkluzivni, navodi se u izvještaju, jer se bore da podstaknu inovacije za budućnost i izložene su riziku od globalnih izazova.

Iako je fokus s pravom otišao na rješavanje kratkoročnih izazova, sada je ključno usmjeriti pažnju na srednjoročne i dugoročne horizonte, navodi se u izvještaju, uz “potrebu da se sačuva ono što je postignuto i da se oblikuje bolje sjutra. ”

“Budućnost rasta mora se pomaknuti ka boljoj ravnoteži između kvantiteta i kvaliteta. Jednostavan ‘povratak’ na rast BDP-a nije dovoljan”, rekla je u izvještaju Sadia Zahidi, generalni direktor WEF-a.

“Umjesto toga, svaka zemlja mora preduzeti jedinstveno i složeno putovanje ka postizanju inovativnog, inkluzivnog, održivog i otpornog rasta, istovremeno doprinoseći globalnoj otpornosti”, istakao je.

Euronews Business/Investitor