Kada očekivati povratak u ekonomsku normalnost? Lagard kaže – ne ove godine

Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard rekla je da ne očekuje povratak u “ekonomsku normalnost” 2024. godine, uprkos tome što je uočila balansiranje određenih podataka u posljednjih 12 mjeseci.

Govoreći na Bloomberg panelu na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švajcarskoj, Lagard je opisala postpandemijski period kao ”čudan, izvanredan i težak za analizu” i identifikovala tri trenda koji su se počeli normalizovati prošle godine: potrošnja, trgovina i inflacija.

Pandemija je dovela do pada potrošnje i rasta štednje ljudi, dok je globalna trgovina takođe bila poremećena. U oktobru 2022. inflacija u eurozoni je dostigla 10,6%, ali je tokom 2023. godini opadala, dostigavši ​​2,9% u decembru.

“U 2023. godini vidjeli smo početak normalizacije”, rekla je ona u petak. “Kada pogledate potrošnju, na primjer, širom svijeta… potrošnja je i dalje pokretačka snaga rasta, ali vjetar u leđa od kojeg smo imali koristi, postepeno jenjava”, rekla je Lagard. Potrošnja je omekšala, rekla je, kako je tržište rada postalo malo manje zategnuto, a uštede potrošača smanjene.

U međuvremenu, trgovina je bila poremećena preferencijama potrošača da kupuju usluge u odnosu na robu 2021. i 2022. godine, rekla je Lagard. „Ali sada počinje da se povećava i u oktobru smo imali globalne trgovinske brojeve koji su po prvi put nakon mnogo mjeseci porasli“, dodala je.

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) očekuje povećanje trgovine za 3,3% u 2024. godini, prema prognozi objavljenoj u oktobru.

Lagardova je takođe primetila veliki pad inflacije u 2023.

„Širom svijeta inflacija se smanjuje, a pad smo uočili u novembru i u glavnoj i baznoj inflaciji“, rekla je ona.

U decembru je ECB odlučila da drži stope nepromijenjene drugi put zaredom, mijenjajući svoje izglede za inflaciju sa „očekivanih da će ostati previsoke predugo“ na očekivanja da će „postepeno opadati tokom 2024“.

Govoreći na istom panelu, generalna direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala saglasila se da se ekonomija “možda kreće ka normalizaciji”, ali je to opisala kao “nenormalno, jer rast trgovine i dalje ima trend ispod rasta BDP-a”.

Okonjo-Iweala je ukazala na neizvjesnosti koje čine predviđanje „teškim“, uključujući geopolitičke sukobe, poremećaje u Crvenom moru i izbore širom svijeta.

“Nova normalnost”

Njemački ministar finansija Kristijan Lindner okarakterisao je trenutnu ekonomsku situaciju kao „novu normanost“.

Govoreći na istom panelu WEF-a, rekao je: „Gledajući šta će doći u narednim godinama, Lagard je rekla OK, mi smo u procesu normalizacije. Rekao bih da smo svjedoci nove normalnosti i 2023. obilježava ovu novu normalnost.”

“Razmislite o trci vještačke inteligencije… razmislite o geopolitičkoj napetosti i prijetnji fragmentacije s kojima ćemo se morati nositi u narednim godinama. Viši nivoi duga nakon pandemije i poskupljenja energije, što je smanjilo naš fiskalni prostor za finansiranje transformacije, i dalo vrlo malu perspektivu rasta globalne ekonomije”, dodao je Lindner.

„Da li mi je 2023. dala nadu? … Ja bih to rekao ovako: to je bio poziv na akciju jer moramo preurediti neke politike i… vjerovatno smo na početku ere novih strukturnih reformi”, smatra on.

Njemačka ekonomija — najveća evropska — pala je 2023. za 0,3% u odnosu na godinu ranije, objavio je u ponedjeljak njen Savezni zavod za statistiku. Zavod je saopštio da je njemačka ekonomija stagnirala u trećem kvartalu, što implicira da je zemlja “za dlaku” izbjegla tehničku recesiju.