Najbogatija žena Istočne Evrope okreće svoje carstvo Zapadu

Kada je najbogatiji čovek u istočnoj Evropi, Petr Kellner poginuo u padu helikoptera 2021. godine, rijetko ko je znao ime njegove žene. Gotovo tri godine kasnije, to više nije slučaj. Renata Kellnerova je sada sinonim za porodični biznis – carstvo telekomunikacija, medija, finansijskih usluga i e-trgovine sa sjedištem u Pragu koje zapošljava 61.000 ljudi i posluje u 25 zemalja.

U regionu, PPF je možda najpoznatiji kao vlasnik privatnih TV stanica u šest zemalja istočne Evrope i jedne od najvećih telefonskih kompanija u Češkoj. Jedno vrijeme je bio i vlasnik crnogorskog Telenora, sada mobilne mreže One.

S imovinom od 43 milijarde dolara, PPF se pojavio kao jedan od glavnih dobitnika postkomunističke tranzicije Češke Republike, uspjeha koji je pokojni Kellner iskoristio širenjem na brzorastuća tržišta Rusije i Kine. Ali s ruskom invazijom na Ukrajinu koja je promijenila geopolitiku i poslovanje, mnoge kompanije, uključujući PPF, sada daju prioritet rastu bliže kući.

U razmjeni e-pošte za Bloomberg News – njen prvi javni komentar medijima od preuzimanja PPF – Kellnerova je ispričala izazovan period koji je provela upoznavajući se sa složenim operacijama kompanije nakon iznenadne smrti njenog supruga.

Porodična kontrola

“Prvi prioritet je bio osigurati stabilnost PPF-a, a zatim ponovo početi razvijati posao”, rekla je ona. „Shvatila sam da je moj zadatak da pripremim našu djecu da imaju mogućnost da jednog dana sami preuzmu vođstvo grupe.”

Otkako je preuzela kontrolu, 56-godišnjakinja je ostavila svoj pečat u kompaniji. Ona je nadgledala veliko širenje od Azije – nekada ključnog izvora prihoda – i ponovo je preusmerila pažnju na zapadna tržišta. Odabrala je novog glavnog izvršnog direktora i razišla se s nekim od bliskih saveznika svog pokojnog muža. Ona je kompaniju dovela u potpuno porodično vlasništvo otkupom od dva manjinska akcionara, a zatim je sebe i svoje tri kćerke imenovala u odbor nove holding kompanije u kojoj se nalazi sva njihova imovina.

Sada najbogatija žena u regionu, čija se neto vrijednost procjenjuje na oko 11,8 milijardi dolara, prema Bloomberg Billionaire Indexu, Kellnerova posvećuje sve više vremena donošenju ključnih investicionih odluka. Ona ističe blisku saradnju sa izvršnim direktorom PPF-a Jirijem Smejcem, jednim od Petrovih bivših investicionih partnera, kao ključnu ulogu u svom pristupu.

“Ako situacija to zahtijeva, u mogućnosti smo da donesemo odluke o poslovima za samo jedan vikend”, rekla je ona. “Ponosimo se PPF-om jer smo vrlo fleksibilni u reagovanju na mogućnosti ulaganja.”

Pod Kellnerovom, PPF je dovršio nekoliko velikih transakcija, uključujući pristanak na prodaju kontrolnog udjela u telekomunikacijskim operacijama širom istočne i centralne Evrope od 2,15 milijardi eura Abu Dhabi Emirates Telecommunications Group Co, dogovorom iz 2022. da proda svoje filipinsko i indonezijsko poslovanje u poslovima u vrijednosti od oko 615 miliona eura.

Ovo je pomoglo podizanju profitabilnosti PPF-a na nivoe prije pandemije, s neto prihodom od 709 miliona eura u prvoj polovini 2023. Godinu ranije napravljen je gubitak od 406 miliona eura, uglavnom zbog skupog povlačenja iz Rusije.

Iako još ne postoji tačan vremenski okvir za potpuni izlazak PPF-a iz Azije, “osnovni fokus našeg poslovanja se u posljednje tri godine kretao na zapad”, rekla je Kellnerova.

Sa dodatnom gotovinom i višim kamatnim stopama koje opterećuju procjenu imovine u privatnom vlasništvu i javnoj prodaji, PPF skenira Evropu u potrazi za novim ciljevima akvizicije. Njegova najveća kupovina do sada je preuzimanje udjela u InPost SA , poljskoj kompaniji za e-trgovinu koja upravlja ormarićima za samoposlužnu dostavu ali i kupovina vlasništva u njemačkom emiteru ProSiebenSat.1 Media SE .

Poput svog pokojnog supruga, Kellnerova se ne pojavljuje previše u javnosti i pomno čuva privatnost svoje porodice. Ne otkriva konkretne ciljeve ulaganja koje njena kompanija ima ili bi mogla imati. PPF planira da zadrži svoja četiri osnovna stuba ulaganja – finansijske usluge, telekomunikacije, medije i e-trgovinu – ali, napomenula je, „to ne isključuje manja oportunistička ulaganja“.

Budući da grupa nije tipičan investicioni fond sa definisanim horizontom za držanje svoje imovine, „možemo biti strpljivi“, rekla je ona. „Zato kratkoročni prinosi nijesu primarni parametar kada razmatramo mogućnost ulaganja.”

PPF posjeduje širok spektar biznisa

PPF, sada zamršena mreža kompanija, započeo je svoj uspon ubrzo nakon pada komunizma. Petr Kellner je osnovao kompaniju ranih 1990-ih, kada je tadašnja Čehoslovačka počela da prodaje državnu imovinu kroz program koji je izdavao vaučere koje su ljudi mogli zamijeniti za dionice u kompanijama ili staviti u fondove.

Kellner je 1991. godine osnovao fond za kupovinu vlasništva u 202 kompanije. Na kraju je grupa upravljala šestom najvećom serijom sredstava koja je bila dostupna u to vrijeme, prema dostupnim podacima, koja je tada postala poznata kao PPF grupa. Vremenom je PPF izgradio 20% udela u Ceski Pojistovnoj, najvećem osiguravaču u zemlji, stvarajući temelj Kellnerovog bogatstva. Unovčio ga je 2013. godine, prodavši sredstva osiguranja italijanskom Generaliju u ugovoru od 3,3 milijarde dolara.

Dok je Kellner gradio svoje carstvo, njegova supruga je bila zaposlena u porodičnoj fondaciji Kellner, jednoj od prvih filantropskih organizacija u Češkoj Republici, koja je donirala skoro 2 milijarde kruna (oko 90 miliona eura) za socijalne projekte i stipendije. Kellnerova donosi ovu perspektivu u svoju novu poziciju, opisujući PPF kao „društvenu odgovornost koja seže izvan sfere poslovanja“.

Uz PPF, postkomunistička prodaja državne imovine dovela je do šačice drugih superbogatih čeških porodica, uključujući imovinskog magnata Radovana Viteka , jednog od najvećih evropskih investitora u nekretnine te energetskog tajkuna Pavela Tykaca. Kompanije u vlasništvu milijardera koji borave u Češkoj sada zapošljavaju desetine hiljada radnika širom kontinenta i odigrale su ključnu ulogu u ekonomijama regiona.

U isto vrijeme, oni su podvrgnuti ispitivanju. U intervjuu krajem prošle godine, bivši češki predsjednik Miloš Zeman kritikovao je proces privatizacije zbog stvaranja oštrog jaza u bogatstvu u bivšoj komunističkoj naciji. Zeman je ipak bio glavni pobornik Kellnera i čak mu je dodijelio najvišu državnu čast nakon što je tajkun poginuo u padu helikoptera tokom putovanja na Aljasku.

“Zaista sam cijenio Petra Kellnera, dobro smo sarađivali,” rekao je Zeman.

PPF se takođe našao na udaru lokalne zajednice investitora kada je povukao najveću telefonsku kompaniju u zemlji sa Praške berze, smanjujući njenu tržišnu kapitalizaciju, ali dajući grupi potpunu kontrolu. Proces je završen 2022.

Dok je većina bliskih saradnika i bivših zaposlenih šutjela o novom rukovodstvu PPF-a, jedan od bivših manjinskih vlasnika PPF-a Ladislav Bartoniček iznio je svoje mišljenje u intervjuu najvećem poslovnom dnevnom listu u zemlji Hospodarske novine u septembru.

„Odgovornost za Renatu, koja je veoma aktivno uključena, i za drugu generaciju, je drugačija“, rekao je on za novine. „Ovo više nije kompanija sa jednim čovjekom — na dobar način. Akcionari će biti konzervativniji. Pitanje je ko će na porodičnoj strani biti najviše uključen u budućnost.”

Bivši i sadašnji poslovni partneri Kelnerove odbili su da budu intervjuisani za Bloombergovu priču. Od njene tri ćerke, jedina koja ima javni profil je Ana, 27-godišnja jahačica u preponama koja se takmičila na Ljetnjim olimpijskim igrama 2020. u Tokiju.

Kompanija se već dugo ponosi svojom čvrstom kulturom, a Kellnerova je želja, kako je rekla, da porodica ostane većinski vlasnik PPF-a u narednim decenijama. Sa svojom djecom u različitim fazama života, želi im omogućiti da steknu puni uvid u poslovanje kompanije.

“Kada budu spremni, čiste savjesti ću im predati glavnu odgovornost”, rekla je ona. “Ne brine me budućnost, jer oni već sada u određenoj mjeri učestvuju u vođenju naših kompanija.”